europskenovine.eu Bruxellex – Strasbourg – Zagreb
U Europskom migracijskom programu koji je Komisija donijela u svibnju 2015. utvrđena je potreba za sveobuhvatnim pristupom upravljanju migracijama. Od tada je uveden niz mjera, uključujući donošenje dvaju kriznih programa za premještanje 160 000 osoba kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita iz država članica s najvećim brojem izbjeglica u druge države članice EU-a te odobrenje Akcijskog plana Komisije o vraćanju.
Europska je komisija 23. rujna predstavila niz prioritetnih mjera za provedbu Europskog migracijskog programa koje treba poduzeti u sljedećih šest mjeseci. To je uključivalo i kratkoročne mjere za stabilizaciju trenutačnog stanja i dugoročne mjere za uspostavu dugotrajno održiva sustava.
U popisu prioritetnih mjera određene su ključne mjere koje je potrebno hitno provesti u smislu: i. operativnih mjera, ii. proračunske potpore i iii. provedbe prava EU-a.
Popis je prihvaćen na neslužbenom sastanku šefova država i vlada 23. rujna 2015. te ponovno 15. listopada 2015..
Te mjere sada treba brzo i djelotvorno provesti na svim razinama.
Ovdje možete naći podatke o trenutačnom stanju u pogledu obveza koje su preuzete na sastanku čelnika zemalja zapadnobalkanske rute.
Financijske obveze
Na neformalnom sastanku šefova država i vlada 23. rujna države članice prepoznale su potrebu za angažiranjem dodatnih državnih sredstava. To je potvrđeno i na sastanku Europskog vijeća 15. listopada. Komisija je već predložila izmjene svojeg proračuna za 2015. i 2016. kojima bi se sredstva namijenjena izbjegličkoj krizi povećala za 1,7 milijardi eura. To znači da će Komisija u 2015. i 2016. ukupno potrošiti 9,2 milijardi eura za upravljanje izbjegličkom krizom. Države članice obvezale su se da će uložiti nacionalna sredstva u jednakom iznosu. Mnoge države članice još nisu u jednakom iznosu pridonijele sredstvima koje je EU dodijelio UNHCR-u, Svjetskom programu za hranu i drugim relevantnim organizacijama (500 milijuna eura), regionalnom fondu EU-a za Siriju (500 milijuna eura) te kriznom fondu za Afriku (1,8 milijardi eura).
Programi premještanja
Mjerama koje je predložila Komisija, a donijelo Vijeće 14. rujna i 22. rujna kako bi se premjestilo 160 000 osoba kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita, u znatnom će se dijelu smanjiti pritisak na države članice koje su najviše pogođene. Od presudne je važnosti da te mjere sada budu provedene u cijelosti. Kako bi se omogućilo učinkovito djelovanje tih programa, države članice moraju se brzo odazvati na poziv da stave na raspolaganje nacionalne stručnjake za potporu radu u žarišnim točkama (hotspots), obavijeste Komisiju o svojim prihvatnim kapacitetima i odrede nacionalne kontaktne točke iz kojih će se s Grčkom i Italijom koordinirati premještanja te aktivnosti u pogledu preseljenja na nacionalnoj razini.
Pristup „žarišne točke”
Od ključne je važnosti za strategiju EU-a i za njezinu vjerodostojnost dokazati da se migracijski sustav može vratiti u stanje pravilnog funkcioniranja, posebno putem timova za potporu upravljanju migracijama raspoređenih u „žarišnim točkama” kako bi se pomoglo državama članicama koje su pod najvećim pritiskom da ispune svoje obveze i preuzmu svoje odgovornosti. Za funkcioniranje timova za potporu potrebne su snažna podrška agencija EU-a, bliska suradnja s nadležnim tijelima u Italiji i Grčkoj te potpora ostalih država članica.
Vraćanje
Osiguravanje učinkovitog vraćanja temeljni je dio rada timova za potporu upravljanju migracijama na područjima „žarišnih točaka”. Za to je potrebna i uspostava učinkovitih sustava unutar EU-a za izdavanje i izvršenje odluka o vraćanju. Tijekom posljednjih mjeseci poduzeti su konkretni koraci kako bi se uspostavio sustav integriranog upravljanja vraćanjem i kako bi se odluke o vraćanju i zabrani ulaska uključilo u sustav razmjene informacija EU-a. Agencijama koje su nadležne za povratak u državama članicama moraju se pružiti potrebna sredstva kako bi mogle obavljati svoj zadatak. Države članice trebale bi hitno provesti Akcijski plan EU-a o vraćanju koji je predložila Komisija, a podržale države članice na sjednici Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove u listopadu 2015.
Potpora zemljama koje aktiviraju mehanizam EU-a za civilnu zaštitu
Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu osmišljen je kako bi se državama članicama koje su pod velikim pritiskom krizne situacije mogla pružiti praktična potpora. Hrvatska, Srbija i Slovenija trenutačno traže potporu u okviru tog mehanizma. Mehanizmom se mogu mobilizirati različite vrste nenovčane pomoći kao što su timovi i oprema, smještaj, lijekovi i ostali neprehrambeni artikli te stručna znanja. Poziv upućuje zemlja koja aktivira Mehanizam, a države koje u njemu sudjeluju osiguravaju pomoć kao odgovor na utvrđene potrebe. Komisija je povećala iznos sufinanciranja koji će osigurati za prijevoz pomoći i stručnjaka tijekom tekuće izbjegličke krize. Dosad je premali broj država članica odgovorio na te pozive te je još uvijek potrebno osigurati niz resursa kako bi se Hrvatska, Srbija i Slovenija mogle nositi s trenutačnom situacijom.
Kontekst
Europska komisija predano i neprestano radi na usklađenom europskom odgovoru na problem izbjeglica i migracija.
Nakon što je preuzeo dužnost, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker zadužio je povjerenika Dimitrisa Avramopoulosa, koji je posebno nadležan za migracije, da u suradnji s drugim povjerenicima, čiji će rad koordinirati prvi potpredsjednik Frans Timmermans, pripremi novu migracijsku politiku, što je jedan od deset prioriteta Političkih smjernica.
Europska komisija predstavila je 13. svibnja 2015. Europski migracijski program u kojem se utvrđuje sveobuhvatni pristup za poboljšavanje upravljanja svim aspektima migracija.
Dva provedbena paketa u okviru tog Programa već su donesena27. svibnja 2015. i 9. rujna 2015. te je započela provedba mjera koje su u njima predviđene.
