Komisija predlaže rekordno ulaganje od 13,1 milijarde EUR u prometnu infrastrukturu za potporu otvaranju radnih mjesta i rastu

Europska komisija danas je predložila dodjelu 13,1 milijarde EUR financijskih sredstava EU-a za 276 projekata u području prometa koji su odabrani u okviru prvih poziva na podnošenje prijedloga Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Tim će se ulaganjem omogućiti dodatno javno i privatno sufinanciranje ukupne vrijednosti od 28,8 milijardi EUR. CEF će uz budući Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) imati važnu ulogu u premošćivanju nedostataka u području ulaganja u Europi, što je Komisijin prioritet. Osim u području prometa, time će se pogodovati i europskom gospodarstvu u cjelini te stvoriti povoljniji uvjeti za rast i otvaranje radnih mjesta.
Violeta Bulc, povjerenica EU-a za promet, izjavila je:„Danas sa zadovoljstvom predstavljam do sad najveći plan ulaganja EU-a u području prometa.Projekti koje smo odabrali bit će korisni i građanima i poduzećima zahvaljujući poboljšanju infrastrukture te uklanjanju postojećih zastoja.Osim toga, njima će se promicati održiva i inovativna rješenja za mobilnost.Ovo dosad nezabilježeno ulaganje predstavlja velik doprinos Komisijinu programu za rast i otvaranje radnih mjesta.Provedbom transeuropske prometne mreže moglo bi se stvoriti do 10 milijuna radnih mjesta i povećati europski BDP za 1,8 % do 2030.”
Odabrani projekti prvenstveno su usmjereni na glavne dijelove transeuropske prometne mreže. Njihovi su korisnici vodeće inicijative kao npr. željeznička osovina Rail Baltica, bazni tunel Brenner, plovni put Sena-Escaut, most Caland ili stalna poveznica Fehmarn Belt. Manje inicijative uključuju prekogranične projekte između Groningena i Bremena, željezničku prugu „Željezna Rajna”, planove za uvođenje infrastrukture za ukapljeni prirodni plin ili projekte za povećanje plovnosti rijeke Dunav.
Na pozive u okviru CEF-a, koji su pokrenuti u rujnu 2014., podneseno je više od 700 prijedloga, što je bilo trostruko više od predviđenog. Zahvaljujući tome Komisija je mogla odabrati projekte s najvećom europskom dodanom vrijednošću te zajamčiti ravnomjernu raspodjelu s obzirom na zemljopisnu regiju i različite vrste prometa. Za države članice prihvatljive za financiranje iz kohezijskih fondova posebno je izdvojeno gotovo 4,8 milijardi EUR. Ocjenjivao se i doprinos drugim prioritetnim mjerama Komisije, kao što su energetska unija ili jedinstveno digitalno tržište.
Financijski doprinos EU-a daje se u obliku bespovratnih sredstava kojima se sufinancira između 20 % i 85 % određenog projekta, ovisno o njegovoj vrsti.
Sljedeći koraci:
Predloženu odluku o financiranju sada mora službeno donijeti Odbor za instrument za povezivanje Europe, čija će se sjednica održati 10. srpnja 2015. Zasebne ugovore za dodjelu bespovratnih sredstava nakon toga će sastaviti Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA) te će ih korisnici projekata potpisati u drugoj polovini 2015.