Dobro povezano energetsko tržište EU-a, na kojem energija neometano prelazi državne granice i nijedna država članica nije isključena iz energetskih mreža EU-a, preduvjet je za stvaranje otporne energetske unije s klimatskom politikom osmišljenom za budućnost. Tako će se osigurati stabilna, povoljna i održiva opskrba energijom za sve građane i poduzeća EU-a. Petnaest država članica EU-a i Energetske zajednice u regijama srednjoistočne i jugoistočne Europe dogovorilo se da će surađivati na ubrzanju izgradnje plinske infrastrukture koja nedostaje te na rješavanju preostalih tehničkih i regulatornih problema koji ugrožavaju sigurnost opskrbe i razvoj potpuno integriranog i konkurentnog energetskog tržišta u tim regijama.
Memorandum o razumijevanju kojim je službeno pokrenuta ta inicijativa potpisan je danas u Dubrovniku. Njime će se otvoriti put u smjeru bolje povezanosti energetskih tržišta EU-a i Energetske zajednice. Stvorit će se stabilan regulatorni i tržišni okvir te pomoći u poboljšanju investicijske klime u uključenim državama i područjima EU-a i Energetske zajednice.
Potpredsjednik Europske komisije odgovoran za Energetsku uniju Maroš Šefčovič izjavio je:„Ova je regija vrlo važna za Europu, posebno u kontekstu sigurnosti opskrbe energijom.Poboljšanje infrastrukture u okviru realističnih i izvedivih projekata presudno je za diversifikaciju energetskih resursa i jačanje otpornosti te regije na poteškoće s opskrbom.U tu je svrhu ključna suradnja među zemljama u toj regiji.Cijela Komisija i ja podržavamo taj proces, posebno u okviru strategije europske energetske unije”.
Povjerenik EU-a za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete izjavio je: „Regionalna je suradnja kamen temeljac našeg rada na boljoj povezanosti energetskih tržišta.Stoga je učinkovita suradnja među državama srednjoistočne i jugoistočne Europe presudna za osiguranje sigurne opskrbe energijom i cijena prihvatljivih za potrošače u toj regiji.Iako se svaka zemlja suočava s posebnim pitanjima povezanima s energetikom, zajedničkim rješavanjem tih pitanja može se doći do jeftinijih i učinkovitijih rješenja.”
Zajednički rad u okviru inicijative Europske komisije za povezanost plinom srednjoistočne i jugoistočne Europe (CESEC) bit će usmjeren ne samo na izgradnju novih plinovoda, nego i na optimalizaciju upotrebe postojeće infrastrukture, naprimjer omogućivanjem povratnog protoka plina. Niz infrastrukturnih projekata u toj regiji, kao što su Transjadranski plinovod (TAP), LNG terminal i sustav pražnjenja u Hrvatskoj, jačanje sustava u Bugarskoj i Rumunjskoj, spojni plinovodi između Grčke i Bugarske te između Srbije i Bugarske utvrđeni su kao glavni prioriteti u akcijskom planu priloženom Memorandumu. Potpuna lista projekata dostupna je na ovoj poveznici. Tim projektima pomoći će se diversifikaciji izvora opskrbe; u konačnici bi svaka država članica u toj regiji trebala imati pristup najmanje trima različitim izvorima plina. Ti prioritetni projekti pomno će se nadzirati kako bi se osigurala njihova pravovremena provedba uz učinkovitu upotrebu resursa. Važno je i da se u dotičnoj regiji u potpunosti provode pravila EU-a za poticanje poštenog tržišnog natjecanja među svim dionicima na tržištu.
Općenito, infrastrukturne projekte trebali bi financirati dionici na tržištu, ali za zemlje obuhvaćene inicijativom CESEC razmotrit će se uključivanje Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) ako je to potrebno za pravovremeni završetak tih projekata. Promotore projekata jednako se tako posebno potiče da iskoriste mogućnosti koje im se nude u okviru novog Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU).
Memorandum o razumijevanju i njemu priložen akcijski plan potpisali su potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič, povjerenik EU-a Miguel Arias Cañete te ministri energetike i njihovi predstavnici iz Austrije, Bugarske, Grčke, Hrvatske, Italije, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Albanije, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Srbije i Ukrajine (Bosna i Hercegovina te Republika Moldova potpisat će ih naknadno).Potpisivanje se održalo u kontekstu Skupine na visokoj razini za inicijativu CESEC, koja je osnovana u veljači 2015. radi povećanja diversifikacije prirodnog plina i tržišne integracije u dotičnoj regiji.
Pozadina
Pravovremena provedba infrastrukturnih projekata posebno je važna s obzirom na osjetljivo stanje središnje i jugoistočne Europe, kako su nedavno pokazali Europska strategija energetske sigurnosti i testovi otpornosti na stres provedeni 2014.
Većina zemalja u regiji središnje i jugoistočne Europe nema pristup raznolikoj opskrbi plinom. To je uglavnom posljedica nedostatka infrastrukturnih poveznica s alternativnim izvorima plina ili dugoročnih ugovora o opskrbi s jednim opskrbljivačem. Ostali problemi uključuju nedostatak tržišnog natjecanja na energetskim tržištima u toj regiji i neučinkovitu upotrebu međusobno povezanih plinovoda.