Parlament je najsnažnije osudio genocid koji se dogodio u Srebrenici 11. srpnja 1995. godine, staknuvši tijekom glasanja u četvrtak kako se “takvi strašni zločini ne smiju nikada više ponoviti”. Zastupnici žale što Vijeće sigurnosti UN-a nije usvojilo rezoluciju o Srebrenici kojom bi se taj masakr okarakterizirao kao genocid. Zastupnici su pozvali na ubrzanje postupaka kaznenog progona za ratne zločine na međunarodnoj i državnoj razini
Zastupnici su odali počast žrtvama masakra i obilježili sjećanje na njih i na sve “okrutnosti počinjene tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji” te su izrazili suosjećanje s obiteljima žrtava, od kojih mnoge žive bez konačne potvrde o sudbini svojih srodnika.
Tijela gotovo 1200 muškaraca i dječaka- od ukupno 8000 muslimanskih muškaraca i dječaka koje su pogubile snage bosanskih Srba i paravojne jedinice- još nisu locirana i identificirana.
Prevladati mržnju i podjele
Eurozastupnici su odbacili “sve oblike negiranja, relativizacije ili pogrešnog tumačenja ovog genocida”, dodavši da bi dvadeseta godišnjica trebala biti “novi podsjetnik na opasnosti ekstremnih oblika nacionalizma i netolerancije u društvu, koji su se dodatno pogoršali u kontekstu rata”. Također su naglasili da su regionalna suradnja i proces europskih integracija “najbolji način promicanja pomirenja te prevladavanja mržnje i podjela”.
Zastupnici posebno žale što Vijeće sigurnosti UN-a, čija je primarna zadaća očuvanje mira i sigurnosti, nije usvojilo rezoluciju o Srebrenici kojom bi se taj masakr okarakterizirao kao genocid.
Završiti sa suđenjima, promicati razumijevanje
Zastupnici u Europskom parlamentu pozvali su Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju da ubrza i okonča suđenja bez nepotrebnih odgađanja. Također su naglasili da je suđenjima za ratne zločine potrebno posvetiti više pozornosti na nacionalnoj razini. Također su pozvali na razvoj obrazovnih i kulturalnih programa kojima se promiče razumijevanje uzroka tih okrutnosti i podiže razina svijesti za gajenjem mira i promicanjem ljudskih prava i međuvjerske tolerancije.
Zastupnici traže od političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini da “priznaju prošlost” i “zajedno rade na boljoj budućnosti” i pozdravljaju odluku Vijeća ministra Bosne i Hercegovine da proglasi 11. srpnja danom žalosti u zemlji.
Opaska urednicima
Pokolj u Srebrenici su kao genocid prepoznali i Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde. Čin genocida i etničkog čišćenja prepoznat je kao najveći ratni zločin koji se od kraja Drugog svjetskog rata dogodio u Europi.