europskenovine.eu Bruxellex – Strasbourg – Zagreb
U okviru strategije energetske unije koju je Komisija pokrenula u veljači 2015. Komisija danas predlaže reviziju zakonodavstva o označivanju energetske učinkovitosti. Predloženom revizijom osiguravaju se usklađenost i kontinuitet, a potrošači će moći donijeti informiranije odluke te time uštedjeti energiju i novac. čime će se izravno pridonijeti i načelu energetske unije „učinkovitost na prvom mjestu”.
Što točno Komisija predlaže?
Kako bi se potrošačima osigurala jasnija oznaka energetske učinkovitosti proizvoda koji su trenutačno razvrstani u raznim razredima (od A do G, od A +++ do D itd.) te kako bi proizvođači i trgovci na malo postigli bolju usklađenost, Europska komisija predlaže revidirani sustav označivanja energetske učinkovitosti koji se sastoji od:
jedinstvene ljestvice energetske učinkovitosti od A do G – Komisija predlaže povratak na poznatu i učinkovitu ljestvicu od A do G za označivanje energetski učinkovitih proizvoda, uključujući postupak prilagođavanja postojećih oznaka,
digitalne baze podataka za nove energetski učinkovite proizvode – Komisija predlaže da se svi novi proizvodi koji se stavljaju na tržište EU-a registriraju u internetskoj bazi podataka radi veće transparentnosti i lakšeg nadzora nacionalnih tijela nad tržištem.
Taj je prijedlog u skladu s načelom „učinkovitost na prvom mjestu” iz strategije energetske unije čiji je cilj ostvariti održiviji energetski sustav EU-a na temelju informiranih odluka potrošača.
Zašto Komisija predlaže jedinstvenu oznaku energetske učinkovitosti s ljestvicom od A do G?
Još od 1995. oznaka energetske učinkovitosti EU-a pokazala se uspješnom: 85 % europskih potrošača uzima je u obzir pri kupnji. Oznakom energetske učinkovitosti potaknut je i inovativni industrijski razvoj jer je većina današnjih proizvoda u najvišim razredima (A +++, A ++, A +) dok su proizvodi u nižim razredima rijetki (u nekim slučajevima čak i u razredu A). Međutim, zbog tako pozitivnog ishoda potrošačima je teško izdvojiti najučinkovitije proizvode: pri odabiru proizvoda iz razreda A+ mogu pomisliti da je to jedan od najučinkovitijih proizvoda na tržištu, iako to ponekad može biti jedan od najmanje učinkovitih.
Kako bi potrošači mogli lakše doznati više o proizvodima te ih usporediti, Europska komisija predlaže jedinstvenu oznaku energetske učinkovitosti s ljestvicom od A do G. Potrošače će se potaknuti na kupnju najučinkovitijih proizvoda čime će se uštedjeti energija i smanjiti iznosi na računima za električnu energiju.
Zašto Komisija predlaže digitalnu bazu podataka za nove energetski učinkovite proizvode?
Procjenjuje se da 10 – 25 % proizvoda na tržištu nije u skladu sa zahtjevima za označivanje energetske učinkovitosti te da se zbog toga gubi oko 10 % predviđene uštede energije. To je barem djelomično rezultat toga što nacionalna tijela za nadzor tržišta ne provode strogo propise.
Kako bi se provedba ojačala, Komisija predlaže bazu podataka za registraciju proizvoda u koju će proizvođači i uvoznici registrirati svoje proizvode te unijeti podatke koji su već obvezni u skladu s važećim zakonodavstvom EU-a. Provedbenim tijelima u državama članicama ključni podaci o usklađenosti proizvoda bit će centralno dostupni te neće morati uložiti mnogo vremena i truda da bi te podatke dobili od gospodarskih subjekata.
U bazi podataka potrošačima i trgovcima bit će dostupni podaci s oznake te ključni podaci o proizvodu, a olakšat će se digitalizacija oznake energetske učinkovitosti.
Što će se konkretno dogoditi?
Nakon što ga suzakonodavci odobre, prijedlog Komisije provest će se na sljedeći način:
prodaja proizvoda koji su već na tržištu odvijat će se bez promjena;
novi proizvodi prodavat će se s novom ljestvicom, a stare će oznake, kao što su one u razredima od A+ do +++, trgovci na malo ukloniti;
proizvođači će registrirati svoje proizvode, a podaci će biti dostupni nadležnim tijelima država članica kako bi se olakšala provjera usklađenosti i povećala transparentnost;
države članice provodit će namjenske informativne kampanje u suradnji s trgovcima na malo radi informiranja potrošača.
Europska komisija podržat će „zajedničke mjere tržišnog nadzora”, poput projekta EEpliant u kojem sudjeluje 12 država članica[1].
Očekuje se da će se novim sustavom ostvariti dodatne uštede energije jednake godišnjoj potrošnji energije svih baltičkih zemalja zajedno (200 TWh godišnje od 2030.).
Koristi za potrošače
Revidiranom oznakom energetske učinkovitosti potrošači će moči uštedjeti dodatnih 15 EUR godišnje zahvaljujući:
jasnijim informacijama o energetskoj učinkovitosti proizvoda
mogućnosti usporedbe proizvoda
više informacija o proizvodima, poput učinkovitosti, potrošnje vode ili buke.
Time će se dosadašnja ušteda od 465 EUR godišnje povisiti na 480 EUR godišnje po kućanstvu.
Koristi za proizvođače i trgovce na malo
Revidiranom oznakom energetske učinkovitosti proizvođači i trgovci na malo povisit će svoje prihode za više od 10 milijardi EUR godišnje zahvaljujući:
jačem marketinškom alatu koji će više od 85 % potrošača uzeti u obzir pri kupnji
manjem riziku od stvaranja zabune što će dovesti do veće pravne sigurnosti i bolje usklađenosti
manjem administrativnom opterećenju zbog registriranja proizvoda i digitalizirane oznake.
Time će se dosadašnji dodatni prihodi od 55 milijardi EUR godišnje povisiti[2] na 65 milijardi EUR godišnje.
Koristi za države članice
Prijedlog Komisije ima stvarne koristi i za države članice:
uštede vremena uz smanjenje trajanja tržišnog nadzora od 10 – 15 % zahvaljujući bazi podataka za registraciju proizvoda te
manje administrativno opterećenje jer se predlaže Uredba, a ona se izravno primjenjuje. Države članice neće stoga morati prenijeti odredbe u nacionalno zakonodavstvo.
Koristi za okoliš
Sadašnjim mjerama označivanja energetske učinkovitosti svake se godine ostvaruje ušteda primarne energije od oko 175 milijuna tona ekvivalenta nafte. To je jednako godišnjoj potrošnji primarne energije u Italiji ili godišnjoj potrošnji oko 60 milijuna kućanstava.
Očekuje se da će se oznakom energetske učinkovitosti s ljestvicom od A do G ostvariti dodatna ušteda jednaka godišnjoj potrošnji energije svih baltičkih zemalja zajedno (tj. primarna energija od oko 17 milijuna tona ekvivalenta nafte godišnje).
Daljnji koraci
Komisija će prijedlog uputiti Europskom parlamentu i Vijeću koji će o njemu raspravljati te postići dogovor. Očekuje se da će to trajati godinu dana. Nakon što ih suzakonodavci odobre, Komisija će te izmjene koje se odnose na skupine proizvoda s oznakom energetske učinkovitosti provesti u roku od pet godina za većinu proizvoda.
