europskenovine.eu Bruxellex – Strasbourg – Zagreb
Kasno u srijedu Europska komisija potpisala je Memorandum o razumijevanju s Grčkom za novi program potpore za stabilnost. U okviru Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), europskog zaštitnog mehanizma uspostavljenog 2012. kao odgovor na globalnu financijsku krizu, u sljedeće tri godine moći će se isplatiti do 86 milijardi EUR u zajmovima pod uvjetom da grčke vlasti provedu reforme za rješavanje velikih gospodarskih i društvenih izazova, kako je utvrđeno u Memorandumu.
Program donesen nakon mjeseci intenzivnih pregovora pomoći će uklanjanju nesigurnosti, stabilizaciji gospodarske i financijske situacije te pružiti potporu Grčkoj da se vrati održivom rastu utemeljenom na zdravim javnim financijama, poboljšanoj konkurentnosti, funkcionalnom financijskom sektoru, otvaranju radnih mjesta i socijalnoj koheziji. Kako je predviđeno člankom 13. Ugovora o ESM-u u Memorandumu su podrobno opisani ciljevi reformi i obveze potrebne za pokretanje financiranja iz ESM-a. Isplate sredstava povezane su s napretkom u provedbi koju će Komisija pratiti zajedno s Europskom središnjom bankom i, kad god to bude moguće, Međunarodnim monetarnim fondom, u obliku redovitih pregleda.
Valdis Dombrovskis, potpredsjednik nadležan za euro i socijalni dijalog, koji je potpisao Memorandum u ime Komisije, izjavio je: Uz pomoć programa grčke vlasti imaju mogućnost ponovno uspostaviti međusobno povjerenje, financijsku stabilnost i pouzdanje, što su preduvjeti za ponovni rast grčkog gospodarstva. Sada je važna brza provedba dogovorenih mjera. To će omogućiti Grčkoj da obnovi konkurentnost i osigura održiv gospodarski rast.
Povjerenik Pierre Moscovici, nadležan za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: Zaključivanje ovog programa sjajna je vijest za Grčku i Europsku uniju u cijelosti jer se stvaraju uvjeti za veći rast, stabilnost, ulaganja i zapošljavanje. Kombinacijom solidarnosti i odgovornosti, Grčka, ostale članice europodručja i institucije otvaraju novo poglavlje temeljeno na reformama, pravednosti i međusobnom povjerenju.
Marianne Thyssen, povjerenica EU-a za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost, izjavila je: Prioritet Komisije bila je socijalna pravednost prilagodbi u okviru novih programa potpore. Danas smo po prvi put ispunili tu obvezu detaljnom procjenom socijalnog učinka novog programa za Grčku i osigurali da je socijalno pravedan te da u cijelosti štiti najosjetljivije.
U skladu s političkim smjernicama predsjednika Jean-Claudea Junckera, Komisija, kao partner u pregovorima, pridala je posebnu pozornost socijalnoj pravednosti novog programa kako bi se osiguralo da je prilagodba pošteno raspoređena i kako bi se zaštitili najosjetljiviji članovi društva. Komisija danas objavljuje procjenu socijalnog učinka programa i zaključuje da, ako se provedu u cijelosti i na vrijeme, mjerama predviđenima u programu pomoći će se da se Grčka vrati „stabilnosti i rastu na financijski i socijalno održiv način” te pridonijeti ispunjavanju najhitnijih društvenih potreba i rješavanju izazova s kojima je Grčka suočena.
Primjeri mjera koje Komisija smatra najbitnijima:
postupno uvođenje sustava minimalnog zajamčenog dohotka i pružanje opće zdravstvene zaštite
osiguravanje da su napori koji se zahtijevaju od svih razmjerni njihovim prihodima
usmjeravanje štednje na područja koja ne utječu izravno na džep običnih građana, kao što je smanjivanje rashoda za obranu ili rješavanje neučinkovitosti u mnogim područjima javne potrošnje
preispitivanje osobnih interesa, kao što je postupno ukidanje povoljnijih poreznih tretmana za
brodovlasnike ili poljoprivrednike odnosno ukidanje mnoštva iznimaka, npr. stopa PDV-a za određene otoke ili neopravdanih subvencija
podupiranje uloge socijalnih partnera i modernizacije sustava kolektivnih pregovora
borba protiv korupcije, utaje poreza i neprijavljenog rada
podupiranje transparentnije i učinkovitije javne uprave, uključujući postupno uvođenje neovisnije porezne uprave, reorganizaciju ministarstava i uvođenje snažnije veze između primanja i odgovornosti na radnom mjestu.
Kako bi dopunila program i pružila mu najbolju šansu za uspjeh, Komisija je 15. srpnja predstavila Plan za zapošljavanje i rast za Grčku. Oko 35 milijardi EUR bit će dostupno za ulaganja u ljude i poduzeća do 2020. Povećanjem stope početnog pretfinanciranja za financiranje programa za 2014. – 2020. u Grčkoj za 7 postotnih bodova,može se brže staviti na raspolaganje 1 milijarda EUR sredstava dodijeljenih Grčkoj kako bi se već u početnom razdoblju mogli provesti novi projekti koje sufinancira EU.
Komisija je isto tako spremna pružiti tehničku pomoć i stručno znanje s pomoću svoje nove posebne Službe za potporu strukturnim reformama. Služba za potporu strukturnim reformama, koja je osnovana u srpnju, bit će središte za mobiliziranje stručnog znanja iz službi Komisije, uprava država članica i drugih međunarodnih organizacija kako bi se pomoglo pri osmišljavanju i praćenju reformi.
Kontekst
Helenska Republika („Grčka”) 8. srpnja 2015. službeno je zatražila od ESM-a potporu za stabilnost u obliku instrumenta zajma koji bi se upotrijebio za ispunjavanje dužničkih obveza i osiguravanje stabilnosti njezina financijskog sustava. Zaseban zahtjev za financijsku pomoć poslan je 23. srpnja 2015. Međunarodnom monetarnom fondu (MMF)
Sastanak na vrhu država europodručja na kojem je ocijenjena situacija održan je 12. i 13. srpnja, a rezultirao je detaljnom izjavom o daljnjim koracima.
Grčke vlasti donijele su niz zakonodavnih akata 15. srpnja i 22. srpnja, kako je predviđeno u izjavi sa sastanka na vrhu država europodručja.
Euroskupina je 17. srpnja pozvala institucije da započnu pregovore o Memorandumu kojim bi se utvrdili uvjeti za instrument financijske pomoći za razdoblje 2015. – 2018. u skladu s člankom 13. Ugovora o ESM-u. Rad je provela Europska komisija zajedno s Europskom središnjom bankom i u suradnji s Međunarodnim monetarnim fondom i Europskim stabilizacijskim mehanizmom.
Grčke vlasti i institucije postigle su 11. kolovoza dogovor na razini osoblja o Memorandumu, a 14. kolovoza politički su ga podržali ministri financija europodručja.
Grčke vlasti donijele su 14. kolovoza još jedan niz zakonodavnih akata (tzv. „prethodne mjere”).
Nakon odobrenja u nacionalnim parlamentima (prema potrebi), 19. kolovoza Vijeće guvernera ESM-a odobrilo je Memorandum, koji je zatim u ime ESM-a potpisala Komisija te grčka vlada i središnja banka.
To je treći program ESM-a nakon Cipra i Španjolske.
Uloga Europske Komisije u tim programima i njihovi pravni temelji utvrđeni su u Ugovoru o ESM-u koji su prihvatile države članice europodručja:
– procijeniti potrebu za potporom za stabilnost i njezinu opravdanost; provodi se u suradnji s ESB-om (vidi članak 13. stavak 1. Ugovora o ESM-u);
– pregovarati o Memorandumu o razumijevanju s predmetnom državom članicom u kojem se podrobno utvrđuju uvjeti povezani s financijskom pomoći; provodi Komisija u suradnji s ESB-om i, kad god je to moguće, zajedno s MMF-om (vidi članak 13. stavak 3. Ugovora o ESM-u);
– potpisati Memorandum u ime ESM-a (vidi članak 13. stavak 4. ESM-a);
– pratiti usklađenost s uvjetima povezanima s instrumentom financijske pomoći; provodi Komisija u suradnji s ESB-om i, kad god je to moguće, zajedno s MMF-om (vidi članak 13. stavak 7. Ugovora o ESM-u).
