Primjerenost mirovina: u novom izvješću predlaže se poduzimanje mjera kojima će se omogućiti ljudima da rade dok ne navrše dob za umirovljenje

U novom se izvješću iznosi da se može očekivati da će se iz mirovinskih sustava u EU-u moći osigurati primjerene mirovine budućim generacijama umirovljenika ako se provedu snažne politike kojima će se omogućiti da radnici ostanu na svojim radnim mjestima do navršavanja zakonske dobi za umirovljenje.

Može se očekivati da će se iz mirovinskih sustava u EU-u moći osigurati primjerene mirovine i budućim generacijama umirovljenika ako države članice provedu snažne politike kojima će se omogućiti najvećem mogućem dijelu radnika da ostanu na svojim radnim mjestima do navršavanja zakonske dobi za umirovljenje. To je jedan od glavnih zaključaka u novom izvješću o primjerenosti mirovina. U okviru politike zapošljavanja starijim se radnicima mora pružiti više mogućnosti da duže ostanu na tržištu rada. Međutim, u okviru mirovinskih sustava mora se osigurati i zaštita onima koji se ne mogu održati na tržištu rada dovoljno dugo da bi stekli dostatna mirovinska prava. Vijeće za zapošljavanje i socijalnu politiku potvrdit će na današnjem sastanku zaključke iz Izvješća o primjerenosti mirovina iz 2015.

Povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen pozdravila je izvješće i izjavila: „Nedavne reforme mirovinskog sustava bile su usredotočene na to da se osiguraju mirovine za znatno brojniju stariju populaciju, a da se ne destabiliziraju javne financije. To se može postići samo ako se velikoj većini ljudi pruži dovoljno mogućnosti da nastave raditi dok ne navrše uobičajenu dob za umirovljenje koja će se povećavati u cijelom EU-u. Naš prioritet mora biti ulaganje u vještine i zdravlje ljudi u mjeri dovoljnoj kako bi im se osigurale takve mogućnosti. Trebamo biti solidarni i s onima kojima će možda biti potrebna davanja za nezaposlene ili invalidske mirovine prije navršene dobi za umirovljenje.”

U izvješću se navodi da se u cijelom EU-u mirovinama većini ljudi osigurava dovoljna zaštita od siromaštva i dostatna sigurnost dohotka u starijoj dobi. Općenito, starije osobe u Europskoj uniji imaju životni standard sličan onome mlađeg stanovništva. Prosječna srednja vrijednost raspoloživog dohotka osoba s navršenih 65 godina ili više na razini EU-a iznosi 93 posto dohotka onih mlađih od 65. Čak i tijekom krize starije su osobe bile bolje zaštićene od drugih dobnih skupina. Međutim, nekoliko država članica mora poduzeti dodatne napore u rješavanju rizika siromaštva i jamčenju sigurnosti dohotka u starijoj dobi.

U svim se državama članicama mirovine i dalje razlikuju kad je riječ o rodu, pri čemu žene u usporedbi s muškarcima primaju manje mirovine i više su izložene siromaštvu zbog kraćeg radnog vijeka i nižih primanja, što je povezano s obiteljskim obvezama. Usto, žene u prosjeku žive duže od muškaraca te zbog toga često postaju udovice i ostaju u nesigurnijim jednočlanim kućanstvima. Mirovine koje primaju žene prosječno su u EU-u za 40 posto niže od onih koje primaju muškarci. Razlike u iznosima mirovina među rodovima mogu se smanjiti, ali su često potrebne dugoročne politike kojima se kombiniraju promjene u mirovinskom sustavu s politikama jednakih mogućnosti u nekoliko područja prije nego ljudi navrše dob za umirovljenje.

Puni radni vijek uz 40 do 45 godina uplaćivanja mirovinskih doprinosa u budućnosti će biti sve važniji za ostvarivanje dostojne mirovine. U nekim državama članicama održavanje budućeg dohotka nakon umirovljenja sve će više ovisiti o primanjima iz privatnih sustava putem strukovnih ili osobnih mirovinskih osiguranja. Potrebna je bliska suradnja među državama članicama oko pitanja dopunskih mirovina, uključujući i oko pitanja njihove dostupnosti, korištenja i pokrivenosti. Ovisno o nacionalnim praksama, socijalni partneri mogu imati važnu ulogu u tom pogledu.

Nedavnim mirovinskim reformama odgodilo se umirovljenje i ograničilo prijevremeno napuštanje tržišta rada. Uspjeh takvih reformi ovisit će u velikoj mjeri o sposobnosti starijih radnika da ostanu zaposleni kako se dob za umirovljenje bude povećavala. Otprilike pola umirovljenja 2012. ostvareno je jer su ljudi navršili dob za umirovljenje. Velik broj ljudi umirovio se prijevremeno zbog razloga kao što su loše zdravlje, nezaposlenost i obiteljske obveze. Stoga će biti ključno ljudima osigurati nužne vještine te zdravstvenu i socijalnu potporu kako bi održali svoju zapošljivost tijekom starenja. Komisija provodi inicijative u tom cilju, poput nedavne Preporuke o dugotrajnoj nezaposlenosti kojom se preporučuje bolja potpora dugotrajno nezaposlenim osobama kako bi se te osobe mogle vratiti na tržište rada i izbjeći prelazak u neaktivno stanovništvo.

Kontekst

U trogodišnjem izvješću o primjerenosti mirovina EU-ova Odbora za socijalnu zaštitu prati se na razini EU-a u kojoj se mjeri mirovinama ljudima osigurava dostatan dohodak u starijoj dobi, osiguravajući im time zaštitu od siromaštva i omogućujući im dostojan životni standard. U njemu se ocjenjuju ključne mjere prijašnjih reformi kojima je cilj bio osigurati financijski održive mirovine te se određuju potrebe za dodatnim reformama.

Izvješćem se dopunjuju procjene izIzvješća o starenju iz 2015. Odbora za ekonomsku politiku, kojim se procjenjuje kako će se budućim rashodima za mirovine utjecati na održivost javnih financija.