europskenovine.eu Bruxellex – Strasbourg – Zagreb
Migracija i terorizam su najbrže rastuće brige građana Europske unije, prema posljednjoj Eurobarometar anketi koju je proveo Europski parlament i objavio u srijedu 14. listopada. 66 posto ispitanih, što čini europski prosjek, mišljenja je da bi se više odluka vezanih uz migracijsku krizu trebalo provoditi na razini cijele Unije, a ne kroz nacionalne vlade država članica, međutim anketa je oko navedenog pitanja zabilježila i značajne razlike u odgovorima među državama članicama. U mnogim pitanjima Hrvatska prati trendove europskog prosjeka.
Ispitivanju javnog mnijenja prisustvovalo je 28 150 državljana članica EU, starijih od 15 godina, a ispitivanje se provodilo od 19. do 29. rujna, u periodu kad su dolasci migranata na granice EU i tragične smrti migranata bile visoko prisutne u medijskim izvještajima.
Nacionalne razlike očite u pitanjima migracije, no većina želi da EU odlučuje
U pitanjima problema izazvanih migracijom, europski prosjek od 66 posto ispitanih tvrdi kako bi se odluke trebale provoditi na razini EU, a ne kroz nacionalne vlade država članica. Tako su za provođenje više odluka na EU razini najviše građani Cipra, Njemačke, Španjolske, Luksemburga i Nizozemske s udjelom od 79 do 81 posto, dok je za takvu opciju najmanje građana Estonije, Poljske i Slovačke s podrškom od 40 posto.
Stav hrvatskih građana u ovom pitanju gotovo se slaže s europskim prosjekom, pa je tako 62 posto građana Hrvatske za to da se problemi izazvani migracijom i migracijskom krizom rješavaju na europskoj razini. Ovaj podatak slijedi i mišljenje od 61 posto hrvatskih građana, koji pozdravljaju odluku da se financijska sredstva alociraju prema članicama koje su najviše pogođene migracijskim valom, dok europski prosjek iznosi 62 posto.
Građani Europske unije dijele slične stavove po pitanjima prihvaćanja tražitelja azila. Europski prosjek iznosi 78 posto građana koji smatraju da tražitelji azila trebaju biti raspodjeljeni među EU članicama, a jednak je i postotak hrvatskih građana koji pozdravljaju tu odluku. Najviše se pak slažu Nijemci, njih 97 posto, a najmanje Slovaci i Česi s potporom od 31 posto.
Hrvati zagovaraju sustav kvota više od ostalih država članica
Od 78 posto ispitanika koji se slažu s raspodjelom tražitelja azila među EU članicama, njih 75 posto također zagovara da bi se tražitelji azila trebali raspodijeliti po kvotama koje predloži Europska unija.
Hrvatska je u ovom pitanju odmah nakon Cipra i Njemačke, pa tako čak 89 posto Hrvata podržava sustav kvota, što je za 14 posto više od prosjeka EU.
Zabrinutost oko imigracije i terorizma u porastu
Zabrinutost u pitanjima imigracije i terorizma, koja je i u prethodnim anketama bila viša, pokazuje najviši porast u odnosu na 2013. godinu. Za 47 posto ispitanih, pitanje imigracije najveći je izazov kojim se suočava EU i njene članice, dok je to pitanje najvećim izazovom u 2013. godini ocijenilo tek 14 posto ispitanih.
Terorizam je za 26 posto ispitanih najveća briga Europske unije, u odnosu na 2013. godinu, kada je svega 11 posto ispitanih to pitanje smatralo najvećim problemom.
Hrvati ne vide imigraciju kao najveći izazov za EU
Hrvatski građani pak smatraju da je najveći problem s kojim se EU suočava nezaposlenost, njih čak 61 posto, što je više od europskog prosjeka koji iznosi 49 posto.
U pitanjima imigracije hrvatski građani zajedno s francuskim i portugalskim građanima najmanje smatraju to jednim od problema EU. Svega 28 posto Hrvata vidi imigraciju kao najveći izazov s kojim se EU mora suočiti, dok europski prosjek iznosi 47 posto.
Za 40 posto Hrvata financijsko stanje kućanstva se pogoršalo
Što se tiče gospodarske krize, na pitanje oko financijske situacije kućanstva u posljednje dvije godine, 40 posto Hrvata izjasnilo se kako se “stanje mnogo pogoršalo”, što odgovara i europskom prosjeku. Tek 26 posto hrvatskih građana izjasnilo se kako im je stanje kućanstva “mnogo bolje”.
Eurobarometar anketa također opisuje i probleme legalne migracije te pitanje EU financiranja prema graničnim zemljama Unije te u drugom dijelu, ekonomskim odgovorima na gospodarsku krizu.
