europskenovine.eu Bruxellex – Strasbourg – Zagreb
Hrvatske građane više zanimaju europske politike (56 posto u odnosu na EU prosjek koji iznosi 54 posto), a i više su informirani o samom radu Europskog parlamenta od europskog prosjeka (70 posto u odnosu na EU prosjek koji iznosi 66 posto). Rezultati su to najnovije Eurobarometar ankete koju je proveo Europski parlament na razini cijele Europske unije. Eurobarometar ispitivanje je tako otkrilo najnovije trendove oko stavova građana o hrvatskom članstvu u EU: 48 posto ispitanih Hrvata smatra da je članstvo u EU dobra stvar (porast za tri posto u odnosu na prethodno istraživanje provedeno krajem 2014. godine) dok ih tek 16 posto smatra da je članstvo loša stvar za Hrvatsku.
Ispitivanju javnog mnijenja prisustvovalo je 28 150 državljana članica EU, starijih od 15 godina, a ispitivanje se provodilo od 19. do 29. rujna, u razdoblju kad su dolasci migranata na granice EU i tragične smrti migranata bile visoko prisutne u medijskim izvještajima.
Interes za europske politike u porastu i viši od EU prosjeka
Hrvatski građani su gotovo jednako podijeljeni što se tiče interesa prema europskim politikama. Tako je 56 posto građana zainteresirano za europska pitanja, što je dva posto više od europskog prosjeka. S druge strane, 43 posto Hrvata u potpunosti ne zanimaju politike na razini EU, što je pak dva posto manje od europskog prosjeka, koji iznosi 45 posto.
Razina informiranosti hrvatskih građana o radu Europskog parlamenta premašuje europski prosjek. Tako je 70 posto građanina Republike Hrvatske u posljednje vrijeme dolazilo u dodir s vijestima i novostima iz Europskog parlamenta, dok taj postotak na europskoj razini iznosi 66 posto. Također, 40 posto Hrvata smatra da su pošteno i pravovremeno informirani o aktivnostima Europskog parlamenta, što je porast za tri posto u odnosu na prošlogodišnje Eurobarometar ispitivanje. Hrvatski prosjek je ponovno veći u odnosu na europski, koji iznosi 35 posto.
Građanima članstvo u EU uglavnom dobra stvar
Da glas pojedinog hrvatskog građana ima težinu i važnost unutar Europske unije, smatra 58 posto ispitanika, što je znatno više od prosjeka na razini Europske unije, koji iznosi 39 posto. Međutim, tek 59 posto hrvatskih građana smatra da je glas hrvatske države kao cjeline važan unutar EU (što je za osam posto manje nego prethodne godine), dok u prosjeku 61 posto Europljana smatra da se glas njihove zemlje čuje i uvažava unutar EU institucija.
Međutim Hrvati su, čini se, optimističniji što se tiče članstva u Europskoj uniji. 48 posto ispitanika tako se izjasnilo da je hrvatsko članstvo u EU dobra stvar, što je za tri posto više nego prethodne godine.
Povjerenje u Europski parlament veće nego na razini EU
Europski parlament predstavlja pozitivnu i neutralnu sliku za 35 posto hrvatskih građana, što je ponovno za 11 posto bolje od prosjeka na razini Europske unije. Međutim tek 45 posto ispitanih stanovnika RH smatra da Europski parlament igra važnu ulogu i ta podrška pala je za sedam posto u odnosu na prethodnu godinu, no svejedno je veća od europskog prosjeka (koji iznosi 44 posto).
Osim toga, hrvatski su državljani optimistični što se tiče povjerenja u Europski parlament; 43 posto građana naginje visokom povjerenju prema Europskom parlamentu, što je tri posto više od europskog prosjeka povjerenja, koje iznosi 46 posto.
Najvažnija ljudska prava i solidarnost EU među sobom i s drugima
Europski parlament promiče određene politike na europskoj razini, no nisu svim građanima Unije te politike jednako važne i liste prioriteta razlikuju se ovisno o zemlji članici. Tako je prema Eurobarometru hrvatskim građanima najvažnije pitanje siromaštva i socijalne uključenosti (57 posto, dok je EU prosjek 51 posto), potom borbe protiv terorizma prilikom čega se mora uzeti u obzir i pravo na temeljne ljudske slobode (29 posto, dok je EU prosjek 34 posto) te potom pitanja oko proračuna i javnog zdravstva (28 posto).
Kao najvažnije vrijednosti koje bi Europski parlament trebao njegovati, građani RH su zaštitu ljudskih prava, kao i Europljani u cjelini, stavili na prvo mjesto. Potom su hrvatski ispitanici na drugo mjesto stavili solidarnost među EU državama (39 posto, dok je EU prosjek 32 posto) te solidarnost između Europske unije i siromašnih zemalja (35 posto, dok je EU prosjek 23 posto), dok je europskom prosjeku na drugom mjestu sloboda govora te potom jednakost među ženama i muškarcima.
