europskenovine.eu Bruxellex – Strasbourg – Zagreb
Europa je još uvijek u potrazi za efikasnim odgovorom na izbjegličku i imigracijsku krizu koja je, kako kaže povjerenik Dimitris Avramopoulos, sve gora. Zajednički pristup pod pritiskom je nacionalizma i populizma, stoga povjerenik poziva države članice da ostvare obećanja i pokažu solidarnost. “Ako se Schengen sruši, to će biti kraj europskog projekta”, upozorava povjerenik.
Avramopoulos, povjerenik odgovoran za migracije i unutrašnje poslove, raspravljao je sa zastupnicima parlamentarnog Odbora za građanske slobode i pravosuđe o implementaciji mjera za upravljanje migracijama te prijedlogu za europsku obalnu stražu. Sastankom je predsjedao predsjednik Odbora Claude Moraes (S&D, UK).
U rujnu 2015. Parlament je podržao dva hitna prijedloga za premještanje 160 tisuća tražitelja azila iz rubnih zemalja u ostale države članice. Međutim, do sada je samo 272 ljudi premješteno te je povjerenik poručio kako sve države članice moraju sudjelovati i ne biti taoci unutrašnjih političkih igrica. Isto je istaknulo nekoliko zastupnika, poput Cornelie Ernst (GUE/NGL, Njemačka) koja je zapitala jeli uopće moguće išta provesti kad države članice samo odbijaju.
Europska pravila o izbjeglicama proizlaze iz “dablinske regulative” koja predviđa da je zemlja kroz koju izbjeglice uđu u EU odgovorna za procesuiranje zahtijeva za azilom. Svi se slažu kako postoji potreba da se regulativa izmijeni iz temelja te će Komisija u ožujku objaviti svoj prijedlog. Britanski zastupnik Timothy Kirkhope (ECR, UK) upozorava kako nam nisu potrebne geste zamaskirane u politiku. “Nadam se da će izmjene biti temeljite”, kaže Kirkhope.
Zastupnica Anna Maria Corazza Bildt (EPP, Švedska) rekla je kako treba razlikovati izbjeglice koje imaju pravo na međunarodnu zaštitu od onih koji nemaju. Naime, Parlament trenutno radi na zajedničkom popisu sigurnih zemalja podrijetla iz kojih će biti teško podnijeti zahtjev za azilom te na stalnom mehanizmu premještanja.
Vanjske granice trebaju biti pažljivo nadzirane kako bi se zaštitio Schengen, naglašava Nathalie Griesbeck (ALDE, Francuska). Komisija predlaže jačanje ovlasti Frontexa kako bi ta agencija mogla djelovati bez specifičnog pristanka države članice, što je Parlament ranije podržao.
Strane zemlje su također bitne, jer ako ne surađuju s EU-om, kako kaže Avramopoulos nema nade. Birgit Sippel (S&D, Njemačka) zapitala je znači li ta suradnja samo zadržavanje izbjeglica na stranim teritorijima, dok je Ska Keller (Zeleni/EFA, Njemačka) upozorila kako Turska u skladu sa svojim dogovorom s EU-om, Turska sada gura izbjeglice natrag u Siriju.
Razlikovanje između izbjeglica, ekonomskih imigranata i terorista koji koriste sirijsku tragediju kako bi ušli u Europu nije jednostavno, stoga su u Grčkoj i Italiji postavljene tzv. “žarišne točke” na kojima se registriraju osobe koje prelaze granicu, uz uzimanje otisaka prstiju, selekciju i premještanje tražitelja azila.
Međutim, te točke ne funkcioniraju kako je zamišljeno jer, kako upozorava zastupnica Laura Ferrara (EFDD, Italija) identifikacija je prespora, a nitko ne pomaže onima kojima je prijava odbijena niti ih se prati natrag preko granice.
Nedavne tragedije poput terorističkih napada u Parizu i Istanbulu te napada u Kölnu također su bile teme rasprave. S jedne strane Avramopoulos inzistira da se ne smije izjednačavati imigrante s teroristima, dok s druge strane Vicky Maeijer (EFN, Nizozemska) smatra kako je europska politika vrlo opasna te da treba zatvoriti granice.
Kriza, jasno je, neće sama nestati te u skladu s tim, EU ima pred sobom niz kratkoročnih i dugoročnih planova za stvaranje održivog sustava za budućnost, zaključio je povjerenik. Pod to spada nova financijska pomoć pogođenim državama, paket zakona o granicama, revizija sustava plavih kartica, novi sustav preseljenja te prijedlog o pametnim granicama u ožujku.
