europskenovine.eu Bruxellex – Strasbourg – Zagreb
Kolegij povjerenika danas je raspravljao o izbjegličkoj krizi, mjerama poduzetima u 2015. i inicijativama koje će biti predstavljene u proljeće 2016. Prošle se godine dotad nezabilježen porast broja ljudi koji su zatražili međunarodnu pomoć u Europi pokazao kao velika kušnja za zajednički europski sustav azila i schengenski prostor. Europska komisija brzo je poduzela mjere za odgovor na krizu te i dalje surađuje s državama članicama i partnerima iz trećih zemalja u upravljanju priljevima ljudi, zaštiti europskih granica i uklanjanju temeljnih uzroka tih migracijskih pritisaka. I 2016. će biti važna godina za rad na ostvarenju sustava azila koji počiva na solidarnosti i pravednoj podjeli odgovornosti.
Prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans izjavio je: Samo zajedno možemo prebroditi ovu krizu. U 2016. moramo, već u sljedećim tjednima i mjesecima, ostvariti jasne i konkretne rezultate u pogledu ponovne uspostave kontrole nad nezakonitim migracijskim tokovima i našim granicama. Da bismo u tome uspjeli, EU kao cjelina mora uložiti više truda; moraju se donijeti prijedlozi koje je iznijela Komisija i u potpunosti provesti pristupi dogovoreni 2015. Moramo osigurati potpunu operativnost žarišnih točaka te pravilnu registraciju i uzimanje otisaka ljudi koji dolaze, što podrazumijeva i rješavanje problema sekundarnih kretanja. Moramo pogurati program premještanja i vratiti one koji nemaju pravo boravka. Trebali bismo i bolje surađivati s trećim zemljama kako bismo uklonili izvorne uzroke problema i zaustavili priljev migranata te poboljšali postupke vraćanja i ponovnog prihvata. U 2016. moramo ponovno uspostaviti normalno funkcioniranje Schengena, a za to je nužno osigurati da države članice ne moraju uvoditi ili produljivati kontrole na unutarnjim granicama. Komisija će učiniti sve što je potrebno kako bi se to ostvarilo. Usto, osmislit ćemo odvažne mjere usmjerene na budućnost kako bismo osigurali stabilnost našeg sustava azila u budućnosti i pomogli u upravljanju migracijskim tokovima na održiv način.
Povjerenik Europske komisije Dimitris Avramopoulos dodao je: Sada, u 2016., nalazimo se na raskrižju. Odluke i mjere koje zajedno donesemo odredit će budućnost naše Unije – jer ugroženo je upravo ono što nas određuje kao Uniju. S jedne strane moramo hitno postići operativnost žarišnih točaka, provesti premještanje i vraćanje, formirati europsku graničnu stražu i normalizirati Schengen. S druge strane moramo biti odvažni i razmišljati o budućnosti. Stoga Komisija već marljivo radi na reviziji Dublinskog sustava, programu trajnog preseljenja i sveobuhvatnom paketu za zakonitu migraciju i integraciju. Ne smijemo zanemariti širi kontekst.
Glavne mjere u 2015.
Europski migracijski program
Junckerova je Komisija uvrstila migracije u svojih 10 političkih prioriteta još prije preuzimanja dužnosti u studenome 2014. U 2015. odmah smo reagirali na najpreči izazov i spasili živote na moru, istovremeno izrađujući sveobuhvatnu strategiju za bolje upravljanje migracijama u svim vidovima.
Dana 13. svibnja Komisija je predstavila Europski migracijski program kao odgovor na krizu. Dva tjedna kasnije, 27. svibnja, Komisija je predstavila prvi paket mjera za provedbu Programa koji je uključivao prijedloge za premještanje 40 000 osoba iz Grčke i Italije, preseljenje 20 000 osoba iz trećih zemalja, Akcijski plan EU-a protiv krijumčarenja migranata te utrostručenje proračuna i sredstava za potragu i spašavanje na moru. Predstavljene su i smjernice za uzimanje otisaka prstiju kako bi se državama članicama pomoglo pri registraciji migranata.
Drugi paket mjera za provedbu Programa Komisija je predstavila 9. rujna. Paket je uključivao prijedloge za premještanje još 120 000 tražitelja azila iz država članica koje su pod posebnim pritiskom, trajni mehanizam premještanja u krizama, europski popis sigurnih matičnih država, Akcijski plan EU-a o vraćanju i Priručnik o vraćanju te prijedlog za osnivanje uzajamnog fonda za Afriku s ukupnim proračunom od 1,8 milijardi eura. U rujnu se u Grčkoj i Italiji počeo provoditi pristup žarišnih točaka (hotspots) uz potporu Komisije, Frontexa i EASO-a. U listopadu su provedena prva premještanja, iako je potrebno još puno truda da bi se dostigli utvrđeni ciljevi.
Proračunske mjere
Kad je riječ o proračunskoj potpori, Komisija je već predložila izmjene proračuna za 2015. i 2016. kojima bi se sredstva namijenjena izbjegličkoj krizi povećala za 1,7 milijardi eura. To znači da će Komisija u 2015. i 2016. potrošiti gotovo 10 milijardi eura na upravljanje izbjegličkom krizom. Europski parlament i države članice u Vijeću ubrzanim su postupkom odobrili izmijenjeni proračun Komisije. Države članice obvezale su se nacionalnim sredstvima u jednakom iznosu pridonijeti sredstvima koje je EU dodijelio UNHCR-u, Svjetskom programu za hranu i drugim relevantnim organizacijama (500 milijuna eura), Regionalnom uzajamnom fondu EU-a za Siriju (500 milijuna eura) i Kriznom uzajamnom fondu za Afriku (1,8 milijardi eura).
Upravljanje migracijskim tokovima
U cilju boljeg upravljanja migracijskim tokovima i zaustavljanja dolazaka u Europu Komisija je poduzela niz mjera s partnerima iz trećih zemalja.
Kako je situacija na zapadnobalkanskoj ruti postala kritična, predsjednik Juncker sazvao je 25. listopada sastanak čelnika zemalja na toj ruti. Na sastanku je utvrđen Akcijski plan od 17 točaka, a Komisija i zemlje sudionice održavaju tjedne videokonferencije kako bi osigurale djelotvorno praćenje njegove provedbe (dosad je održano 11 videokonferencija).
Dana 15. listopada utvrdili smo Zajednički akcijski plan s Turskom, koji je pokrenut na sastanku na vrhu EU-a i Turske 29. studenoga. Taj akcijski plan dio je sveobuhvatnog programa suradnje na temelju zajedničke odgovornosti, uzajamnih obveza i rezultata. Komisija je 24. studenoga predložila Instrument za pomoć izbjeglicama u Turskoj u okviru kojeg se koordinira ukupni doprinos EU-a u iznosu od 3 milijarde eura za potporu Sirijcima pod privremenom zaštitom i zajednicama domaćinima u Turskoj. Dana 15. prosinca Komisija je predložila dobrovoljni humanitarni program prihvata s Turskom za osobe raseljene zbog sukoba u Siriji.
Na sastanku na vrhu o migraciji u Valetti 12. studenoga čelnici država i vlada iz EU-a i Afrike okupili su se kako bi ojačali suradnju i raspravljali o temeljnim uzrocima krize. Rezultat je popis konkretnih mjera koje će se provesti do kraja 2016. Na tom je sastanku i službeno pokrenut Uzajamni fond EU-a za Afriku, s ukupnim financijskim doprinosom EU-a od 1,8 milijardi eura.
Paket mjera za granice
Komisija je 15. prosinca predstavila „paket mjera za granice” koji se sastoji od niza važnih mjera za osiguranje vanjskih granica EU-a, djelotvornije upravljanje migracijama i zaštitu slobode kretanja unutar schengenskog prostora. Komisija je predložila uspostavu europske granične i obalne straže, čime bi se ojačao mandat Frontexa. Paket uključuje i prijedloge za europsku putnu ispravu za vraćanje državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u Europi i dobrovoljni humanitarni program prihvata s Turskom za osobe koje su raseljene zbog sukoba u Siriji.
Daljnji koraci u 2016.
Godina 2016. bit će posvećena postizanju jasnih i konkretnih rezultata te provedbi dogovorenih mjera, ali i oblikovanju budućih politika, među ostalim donošenjem najavljenih prijedloga Komisije što je prije moguće. Europa mora zajednički djelovati.
Europska unija mora pojačati nastojanja iz 2016. u sljedećim područjima:
- premještanje: od 160 000 osoba, koliko je u rujnu odobrilo Vijeće, premještene su samo 272 osobe. Kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni za premještanje, i države članice koje su najviše izložene problemu i one u koje bi osobe kojima je potrebna zaštita trebale biti premještene moraju brzo provesti dvije odluke o premještanju, naročito obavještavanjem o mjestima koja su već dostupna za premještanje i povećanjem broja tih mjesta te primanjem osoba koje se premještaju,
- preseljenje: prema informacijama iz država članica i pridruženih država, u okviru programa u 2015. trebalo je preseliti 5 331 osobu. Krajem prošle godine Komisiji je potvrđeno da je zapravo preseljeno samo 779 osoba. Do kraja 2017. trebalo bi preseliti ukupno 22 504 osobe,
- žarišne točke: od 5 žarišnih točaka u Grčkoj samo je jedna u potpunosti operativna (Lezbos). Od 6 žarišnih točaka u Italiji zasad su operativne dvije (Lampedusa i Trapani). Za premještanje su potrebne potpuno operativne žarišne točke,
- vraćanje: Europa mora povećati stopu vraćanja osoba koje nemaju pravo boravka u Europi u njihove matične države provedbom Akcijskog plana o vraćanju te radom na sporazumima o ponovnom prihvatu i pregovorima,
- Schengen: prioritet bi u 2016. trebala biti ponovna uspostava normalnog funkcioniranja Schengena, i to osiguravanjem da države članice ne moraju iznimno uvoditi ili produljivati kontrole na unutarnjim granicama,
- europska granična i obalna straža: Parlament i Vijeće moraju brzo završiti pregovore o straži, kako je odredilo Europsko vijeće u prosincu.
Kolegij povjerenika raspravljao je i o daljnjim inicijativama koje su potrebne u kontekstu trenutačne krize. Prošlogodišnji događaji pokazali su da je Dublinski sustav u svojem sadašnjem obliku neodrživ. Kako je najavljeno u rujnu prošle godine, Komisija će u prijedlozima koji bi trebali biti predstavljeni do ožujka osmisliti reformu Dublinskog sustava kao dio svojeg rada na jedinstvenom sustavu azila. Kako bi smanjila daljnje pribjegavanje nezakonitim rutama Komisija priprema i paket mjera za zakonitu migraciju, uključujući reformu Direktive o plavoj karti. Predložit će i mjere za integraciju.
Do kraja 2016. Komisija će predstaviti još jedan paket mjera o krijumčarenju migranata. Preporuku Komisije o dobrovoljnom humanitarnom programu prihvata s Turskom trebalo bi nadopuniti mjerama u praksi i bolje strukturiranim okvirom za preseljenje. U ožujku će Komisija iznijeti prijedlog za osiguranje kolektivnog europskog pristupa u budućnosti.
Vanjska dimenzija trebala bi biti usmjerena na suradnju s trećim zemljama u uklanjaju temeljnih uzroka problema te posebno zaustavljanju nezakonitih priljeva migranata u Europu i vraćanju onih koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu. I dalje će među prioritetima biti partnerstva i suradnja s ključnim matičnim, tranzitnim i odredišnim državama, na primjer u okviru Khartoumskog procesa i Rabatskog procesa, dijaloga Afrike i EU-a o migracijama i mobilnosti, Budimpeštanskog procesa i Praškog procesa.
Buduće financijske potrebe procjenjivat će se u okviru revizije tijekom provedbe višegodišnjeg financijskog okvira.
