Komisija raspravlja o nacrtu izvješća o schengenskoj evaluaciji za Grčku

Kolegij povjerenika danas je primio na znanje nacrt izvješća o schengenskoj evaluaciji za Grčku te je raspravljao o njegovu značaju i rezultatima. Mehanizam schengenske evaluacije uspostavljen je u listopadu 2013. i omogućuje nadgledanje primjene schengenskih pravila putem provjera u državama članicama koje provodi tim Komisije te stručnjaci iz država članica i Frontexa. Nacrt izvješća o schengenskoj evaluaciji za Grčku, koji su zajedno sastavili stručnjaci iz država članica i predstavnici Komisije, šalje se Odboru za ocjenu Schengena koji će dati svoje mišljenje. Izvješće zatim donosi Komisija putem provedbenog akta.

Povjerenik za migracije i unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos poručio je: „Ako želimo očuvati naš unutarnji prostor slobodnog kretanja, moramo bolje upravljati našim vanjskim granicama.To znači da se Schengen može spasiti samo primjenom Schengena. Komisija stalno nadzire provedbu schengenskih pravila u svim državama članicama koje su dio schengenskog prostora. U nacrtu izvješća o schengenskoj evaluaciji za Grčku razmatra se upravljanje vanjskim granicama u Grčkoj. Analiza je provedena u studenom tijekom provjere koju su predvodili stručnjaci država članica i Komisije. U izvješću se navodi da postoje ozbiljni nedostaci u upravljanju vanjskim granicama u Grčkoj. Znamo da je Grčka u međuvremenu poduzela velike napore kako bi ispravila nedostatke i uskladila se sa schengenskim pravilima. Potrebna su znatna poboljšanja kako bi se osigurali pravilan prihvat, registracija, premještanje ili vraćanje migranata u cilju normalnog funkcioniranja schengenskog prostora bez unutarnjih graničnih kontrola.To je naš krajnji zajednički cilj.”

Nacrt izvješća, koji nije javno dostupan, temelji se na nenajavljenim provjerama na grčko-turskoj granici, Hiosu i Samosu koje su provedene u razdoblju od 10. do 13. studenoga 2015. U tom se izvješću razmatraju prisutnost službenika policije i obalne straže na lokacijama na kojima se provode provjere, učinkovitost postupaka identifikacije i registracije, nadzor granica na moru te suradnja sa susjednim zemljama. Nadalje, u izvješću se uvažava golemi pritisak kojem su izložene grčke vlasti, no utvrđuje se i da postupci identifikacije i registracije nezakonitih migranata nisu djelotvorni. Konstatira se da se otisci prstiju ne unose redovito u sustav i da se vjerodostojnost putnih isprava sustavno ne provjerava u bitnim bazama podataka, Schengenskom informacijskom sustavu, bazi Interpola te nacionalnim bazama podataka. Na temelju toga u nacrtu izvješća zaključuje se da Grčka ozbiljno zanemaruje svoje obveze i da postoje ozbiljni nedostaci u kontroliranju vanjskih granica što grčke vlasti moraju riješiti.

Mehanizam za schengensku evaluaciju

Schengenske evaluacije provode se u državama članicama na temelju višegodišnjeg i godišnjeg programa evaluacije. Te provjere mogu biti najavljene ili nenajavljene.

Nakon svake provjere sastavlja se izvješće u kojem se utvrđuju svi nedostaci i izdaju se preporuke za korektivne mjere te rok za njihovu provedbu. Komisija podnosi preporuke Vijeću na donošenje. Dotična država članica mora podnijeti akcijski plan (mjera praćenja) kojim se određuje kako namjerava otkloniti utvrđene slabosti. U provedbi preporuka putem praktičnih i/ili financijskih mjera državama članicama mogu pomagati Komisija, Frontex ili druga tijela EU-a.

U Osmom polugodišnjem izvješću o funkcioniranju schengenskog područja od 15. prosinca 2015. najavljuje se da se, ovisno o rezultatima schengenske evaluacije za Grčku, mogu preporučiti posebne mjere iz članaka 19.a i 26. Zakonika o schengenskim granicama.

Postupci u slučaju iznimnih okolnosti

Ako se u izvješću o schengenskoj evaluaciji zaključi da evaluirana država članica „ozbiljno zanemaruje svoje obveze u okviru schengenskih pravila” i ako „postoje ozbiljni nedostaci u kontroliranju vanjskih granica”, Komisija može predložiti preporuke, koje mora donijeti Vijeće, za korektivne mjere kako bi se uklonili svi nedostaci utvrđeni tijekom evaluacije. Kako bi se osigurala usklađenost s tim preporukama, Komisija može u skladu s člankom 19.a Zakonika o schengenskim granicama preporučiti da evaluirana država članica poduzme određene konkretne mjere. Te mjere mogu uključivati raspoređivanje timova europske granične straže ili podnošenje strateškog plana kojim se određuje kako će država članica rasporediti vlastito osoblje i opremu za rješavanje problema. Prijedlozi Komisije moraju se donijeti na Odboru država članica koji odlučuje kvalificiranom većinom. Evaluirana država članica tada ima rok od tri mjeseca za provedbu korektivnih mjera.

Ako se i nakon tri mjeseca utvrde ozbiljni nedostaci, a poduzete mjere ne pokažu se dostatnima za odgovarajuće otklanjanje tih nedostataka, Komisija može pokrenuti primjenu postupka iz članka 26. Zakonika o schengenskim granicama.

U skladu s člankom 26. Zakonika o schengenskim granicama, ako mjere iz članka 19.a nisu bile djelotvorne, Vijeće može, na temelju prijedloga Komisije, preporučiti da jedna ili više država članica ponovno uvede graničnu kontrolu na svim ili na određenim dijelovima unutarnjih granica kao krajnju mjeru, za zaštitu zajedničkih interesa schengenskog prostora. Preporuka Vijeća treba biti donesena kvalificiranom većinom.

Prema članku 26. i u navedenim iznimnim okolnostima može se ponovno uvesti granična kontrola za razdoblje od najviše šest mjeseci. Ta se mjera može produljiti za dodatno razdoblje od šest mjeseci, a najviše do razdoblja u trajanju od dvije godine.