Europska unija danas uvodi europsku zdravstvenu jedinicu kako bi olakšala mobilizaciju liječničkih timova i timova za javno zdravstvo te opreme u slučaju hitnih situacija unutar i izvan EU-a.
Europska zdravstvena jedinica omogućava državama članicama EU-a i drugim europskim zemljama koje sudjeluju u sustavu da stave na raspolaganje liječničke timove i opremu za brzu mobilizaciju prije hitnih situacija osiguravajući time brži i predvidljiviji odgovor. Zdravstvena bi jedinica mogla uključivati hitne liječničke timove, stručnjake za javno zdravstvo i koordinaciju zdravstvenih usluga, mobilne laboratorije za biološku zaštitu, zrakoplove za medicinsku evakuaciju i timove za logističku podršku.
„Cilj je europske zdravstvene jedinice omogućiti znatno brži i učinkovitiji odgovor EU-a u slučaju zdravstvenih kriza. Iskustva u borbi protiv ebole pokazala su da je mobilizacija liječničkih timova bila ključni problem. Zahvaljujem svim državama članicama koje su dosad pridonijele i potičem druge da se priključe kako bi EU mogao zadovoljiti sve veće potrebe i omogućiti bolje planiranje i pripremu prije nego što katastrofe nastupe, izjavio je povjerenik Christos Stylianides, domaćin današnjeg događanja na visokoj razini u Bruxellesu uoči osnivanja jedinice.
Okvir za europsku zdravstvenu jedinicu dio je novog Europskog kapaciteta za odgovor na hitne situacije (poznatog kao „dobrovoljni fond“) Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu. Timove i opremu za dobrovoljni fond dosad su osigurale Belgija, Češka, Finska, Francuska, Luksemburg, Njemačka, Španjolska, Švedska i Nizozemska.
Kontekst
Jedna od ključnih poteškoća tijekom borbe protiv epidemije ebole bila je nemogućnost brze mobilizacije liječničkog osoblja što je stvorilo veće logističke probleme i probleme s upravljanjem. Zbog te su situacije Njemačka i Francuska krajem 2014. predložile inicijativu „Bijele kacige“ čime su se postavili temelji sustava. Europska zdravstvena jedinica sada je dio Europskog kapaciteta za odgovor na hitne situacije.
Mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu olakšava se suradnja 33 europske države (28 država članica EU-a, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Islanda, Crne Gore, Norveške i Srbije). Turska je u postupku pristupanja Mehanizmu. Te države sudionice udružuju sredstva koja zatim mogu staviti na raspolaganje zemljama zahvaćenima katastrofama diljem svijeta. Kada se Mehanizam aktivira njime se koordinira pružanje pomoći unutar i izvan EU-a. Europska komisija upravlja Mehanizmom u okviru Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije.
Kako bi se povećala spremnost i odgovor EU-a na katastrofe 2014. je uspostavljen Europski kapacitet za odgovor na hitne situacije („dobrovoljni fond“) u okviru kojeg se za odgovor na hitne situacije diljem svijeta okupljaju i stavljaju na raspolaganje oprema i niz unaprijed dodijeljenih timova za pomoć.
Uvođenje Europske zdravstvene jedinice bit će ujedno i europski doprinos Svjetskoj jedinici zdravstvenih radnika za intervencije u hitnim situacijama osnovanoj pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije.