Prema početnim nalazima Komisijina istraživanja sektora e-trgovine geografsko blokiranje rasprostranjeno je diljem EU-a. Razlog za to su jednostrane odluke poduzeća da ne prodaju u inozemstvu, ali i ugovorne prepreke koje poduzeća postavljaju, onemogućujući tako potrošačima da kupuju na internetu diljem EU-a.
Europska komisija objavila je početne nalaze o raširenosti geografskog blokiranja kojim se potrošačima onemogućuju kupnja robe široke potrošnje i internetski pristup digitalnom sadržaju u Europskoj uniji. Te je informacije Komisija prikupila u okviru svojeg tekućeg istraživanja u području suzbijanja monopola u sektoru e-trgovine, koje je pokrenuto u svibnju 2015. Konkretno, u odgovorima više od 1400 trgovaca na malo i pružatelja digitalnog sadržaja iz svih 28 država članica upućuje se na to da je geografsko blokiranje uobičajeno u EU-u i za robu široke potrošnje i za digitalni sadržaj. Među ispitanicima, 38 % trgovaca na malo i 68 % pružatelja digitalnog sadržaja odgovorilo je da se koristi geografskom blokadom potrošača iz drugih država članica EU-a.
Istraživanje u sektoru e-trgovine služi za prikupljanje tržišnih informacija koje bi Komisiji omogućile da bolje razumije utječu li prepreke koje postavljaju poduzeća na europska tržišta e-trgovine i kakav je njihov utjecaj. Geografska blokada jedna je od tema obuhvaćenih istraživanjem u tom sektoru. Činjenicama i podacima o geografskom blokiranju koji su danas objavljeni ne prejudiciraju se nalazi u slučaju protutržišnih pitanja niti su najava za pokretanje predmeta u području suzbijanja monopola. Nalazima ispitivanja pridonijet će se tekućoj analizi u okviru sektorskog istraživanja kako bi se utvrdili mogući problemi u tržišnom natjecanju i dopunit će se mjere pokrenute u okviru Komisijine strategije za jedinstveno digitalno tržište radi rješavanja prepreka koje otežavaju prekograničnu e-trgovinu.
Margrethe Vestager, povjerenica zadužena za politiku tržišnog natjecanja, izjavila je: „Informacije prikupljene u okviru sektorskog istraživanja e-trgovine potvrđuju naznake koje su nas potaknule na pokretanje istraživanja: zbog geografskih blokada europski potrošači često ne mogu kupovati na internetu robu i digitalni sadržaj iz druge države članice, a neke od tih blokada rezultat su ograničenja koja proizlaze iz ugovora između dobavljača i distributera. Jednostrana odluka nedominantnog poduzeća o tome da se ne bavi prekograničnom prodajom nije pitanje prava tržišnog natjecanja. Međutim, ako je to rezultat ugovora, moramo vidjeti je li riječ o protutržišnom djelovanju koje se može riješiti instrumentima EU-a u području tržišnog natjecanja.”
Robom se na internetu trguje u sve većoj mjeri, no prekogranična prodaja na internetu u EU-u sporo se razvija. Danas objavljeni Komisijini početni nalazi sektorskog istraživanja odnose se na praksu tzv. geografskog blokiranja, pri čemu trgovci na malo i pružatelji digitalnog sadržaja onemogućuju kupcima na internetu da kupe robu široke potrošnje ili pristupe digitalnom sadržaju zbog njihove lokacije ili prebivališta. To je jedan od čimbenika koji utječu na prekograničnu e-trgovinu.
Čini se da je u nekim slučajevima geografska blokada povezana s ugovorima među dobavljačima i distributerima. Takvim se ugovorimamože ograničiti tržišno natjecanje i može doći do kršenja protumonopolskih pravila EU-a. To se međutim treba ocjenjivati u pojedinačnim slučajevima.
S druge strane, ako se geografska blokada temelji na jednostranoj poslovnoj odluci poduzeća da se ne bavi prekograničnom trgovinom, takvo ponašanje bez sumnje nije obuhvaćeno pravom EU-a o tržišnom natjecanju ako je riječ o nedominantnom poduzeću.
Mnogo je razloga zbog kojih trgovci na malo i pružatelji usluga nisu uključeni u prekograničnu prodaju, a sloboda odabira trgovinskih partnera i dalje je jedno od temeljnih načela.U tom kontekstu ključni je prioritet Komisije rješavati pitanje neopravdanih prepreka prekograničnoj e-trgovini s pomoću zakonodavnih mjera u okviru njezine strategije za jedinstveno digitalno tržište pa će u svibnju predstaviti zakonodavne prijedloge. Zajednički je cilj provedbe tržišnog natjecanja i Komisijinih zakonodavnih inicijativa stvoriti područje u kojem europski građani i poduzeća mogu bez poteškoća pristupati i djelovati na internetu neovisnom o svojem prebivalištu.
Sažetak početnih nalaza
Prema nalazima istraživanja sektora 38 % trgovaca na malo koji su odgovorili i koji na internetu prodaju robu široke potrošnje kao što su odjeća, obuća, sportski predmeti i elektronički uređaji za široku potrošnju koristi se geografskim blokiranjem. Geografsko blokiranje za te proizvode uglavnom se očituje odbijanjem isporuke u inozemstvo. Zabilježeno je i neprihvaćanje stranih sredstava plaćanja te, u manjoj mjeri, preusmjerivanje i onemogućivanje pristupa web-mjestu. Iako je većina tih geografskih blokada rezultat jednostranih poslovnih odluka trgovaca na malo, 12 % trgovaca navodi ugovorna ograničenja prekogranične prodaje za najmanje jednu kategoriju proizvoda u ponudi.
Većina (68 %) pružatelja internetskog digitalnog sadržaja odgovorila je da se služi geografskom blokadom korisnika iz drugih država članica EU-a. To se uglavnom obavlja na temelju korisnikove adrese internetskog protokola (IP), koja utvrđuje i daje podatke o položaju računala/pametnog telefona, a 59 % pružatelja digitalnih sadržaja odgovorilo je da su ih dobavljači ugovorno obvezali na geografsko blokiranje. Postoje znatne razlike u raširenosti geografskog blokiranja među različitim kategorijama digitalnog sadržaja i među državama članicama EU-a.
Broj ispitanika ovisio je o državi članici, uglavnom zbog različite veličine tržišta e-trgovine u njima i mnogih spontanih zahtjeva koje je Komisija zaprimila za sudjelovanje u istraživanju. Rezultati stoga nude vrijedan uvid u raširenost geografskog blokiranja u EU-u, ali nisu statistički reprezentativni za tržišta e-trgovine u EU-u u cjelini. Više u informativnom članku.
Sljedeći koraci u istraživanju sektora e-trgovine
Detaljnija analiza svih nalaza tekućeg istraživanja sektora e-trgovine predstavit će se u preliminarnom izvješću koje će se objaviti za javno savjetovanje sredinom 2016. Obuhvaćeno neće biti samo geografsko blokiranje nego i drugi potencijalni izvori zabrinutosti u području tržišnog natjecanja koji utječu na tržišta e-trgovine. Završno izvješće planirano je za prvo tromjesečje 2017.
Početnim nalazima o geografskom blokiranju koji su danas objavljeni ne prejudiciraju se nalazi u slučaju protutržišnih pitanja niti su najava za pokretanje predmeta u području suzbijanja monopola.
Ako Komisija utvrdi posebne razloge za zabrinutost u pogledu tržišnog natjecanja povezane s geografskim blokiranjem ili drugim pitanjima, može pokrenuti istražni postupak kako bi osigurala usklađenost s pravilima EU-a o restriktivnim poslovnim praksama i spriječila zlouporabu vladajućeg položaja na tržištu (članci 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije – UFEU). Svaka mjera provedbe tržišnog natjecanja morala bi se temeljiti na pojedinačnoj procjeni, koja bi uključivala analizu potencijalnih obrazloženja za utvrđena ograničenja.
Kontekst
Cijelo izvješće dostupno je ovdje.
Ispitivanje sektora e-trgovine pokrenuto je 6. svibnja 2015. kako bi Komisija mogla utvrditi eventualne probleme u pogledu tržišnog natjecanja na europskim tržištima e-trgovine. Dodatne informacije o istraživanju sektora e-trgovine vidi informativni članak i web-mjesto o istraživanju sektora.
Sektorskim istraživanjem dopunjuju se druge mjere usmjerene na uklanjanje prepreka prekograničnoj e-trgovini, koje su utvrđene Komisijinom strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta donesenom istog dana. Komisija danas, kao dio strategije, objavljuje cjelovito izvješće o rezultatima javnog savjetovanja o geografskom blokiranju (više informacija ovdje). U okviru istraživanja provedenog u obliku tajnog kupovanja Komisija je analizirala raširenost geografskog blokiranja i tehnike teritorijalnih ograničenja koja se primjenjuju u različitim sektorima diljem EU-a. Komisija će u svibnju predložiti zakonodavni paket za poticanje e-trgovine diljem EU-a.