europskenovine.eu Bruxellex – Strasbourg – Zagreb
Talijanski student na doktoratu, Giulio Regeni je 25. siječnja 2016. nestao u Egiptu. Njegovo tijelo je pronađeno u Kairu devet dana kasnije sa znakovima mučenja. Aktivisti optužuju egipatske sigurnosne obavještejne službe za upletenost, što su službene vlasti opovrgle.
Egipat se smatra značajnim strateškim parterom Europske unije, međutim Europski je parlament nekoliko puta izrazio zabrinutost zbog ograničavanja temeljnih prava, pluralizma i vladavine prava u zemlji. “Parlament se usredotočio nekoliko puta posljednjih mjeseci na stanje u Egiptu kroz hitne rezolucije kojima pokazuje zabrinutost, a koja bi se trebala ogledati na najvišim razinama odnosa EU-a i Egipta. Poštivanje ljudskih prava i međunarodnih obaveza temeljni su principi naših dogovora. Trebamo to poštovati”, objašnjava Elena Valenciano (S&D, Španjolska), predsjednica pododbora za ljudska prava.
Jedinstveni incident ili nešto više?
Nekoliko nevladinih organizacija radi na osvještavanju javnosti o sve većem broju optužbi za mućenje u policijskom pritvoru te prisilnim nestancima osoba. “Slučaj Giulija Regenija samo je još jedan primjer okrutne i zabrinjavajuće situacije u provedbi ljudskih prava u Egiptu”, objašnjava Elena Valenziano.
“Podsjeća nas da ljudska prav trebaju biti osnova odnosa s Egiptom. Naše hitne rezolucije često se usredotočuju na individualne slučajeve, kod kojih se nadamo da ćemo napraviti razliku. Ali one su i signal zemljama da trebaju promociju ljudskih prava i odgovornost za zločine postaviti kao prioritet”, kaže Cristian Dan Preda, potpredsjednik pododbora.
Ljudska prava – predstavljaju prioritet za EU
Europski parlament ima dugu tradiciju brige o obrani ljudskih prava u svijetu, te na svakoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu zastupnici četvrtkom raspravljaju o slučajevima kršenja ljudskih prava te usvajaju hitne rezolucije.
“Hitne rezolucije imaju utjecaj na lokalno stanje, ponekad puno veće nego što mi znamo, te služe kao koristan alat borcima za ljudska prava i nevladinim organizacijama”, objašnjava Valenziano. Raspravu može zatražiti odbor, međuparlamentarna delegacija, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika. Konferencija predsjednika sastavlja popis s najviše tri teme po plenarnoj sjednici.
