Kvantna fizika ne samo da objašnjava kako se materija ponaša na subatomskoj razini ali se koristi i za stvaranje mnogih uređaja u svakodnevnom životu, od lasera i tranzistora do GPS-a i mobilnih telefona. Sljedeći val inovacija mogao bi dovesti do neprobojnog šifriranja i računala koja su i do milijun puta brža od sadašnjih.
Iskorištavanje prijednosti kvantnog svijeta
Kvantna teorija gleda na materiju na subatomskoj razini – sve do elektrona i njeno ponašanje je vrlo čudnovato. Na primjer, jedan elektron može biti na različitim mjestima u isto vrijeme, fenomen poznat kao superpozicija. Ili da elektron može biti u interakciji s drugim česticama na većoj udaljenosti zahvaljujući učinku poznatom kao zaplitanje.
Znanstvenici i inženjeri iskorištavaju ovu čudnost u kvantnom svijetu za razvoj vrhunskih tehnologija kao što su računala i do milijun puta brža nego danas ili super-pouzdanih satova i iznimno preciznih senzora.
Sposobnost subatomskih čestica da budu na različitim mjestima istovremeno inženjeri iskorišćavaju u izgradnji kvantnih računala koja obrađuju podatke kodirane u “kvantnim bitova”. U usporedbi s klasičnim bitova (ili 1 ili 0) “kvantni bitovi” mogu biti 1 i 0 u isto vrijeme. To omogućuje obavljanje paralelnih računanja i tako povećava brzinu eksponencijalno.
Mogućnosti za stvaranje novih tehnologija
Međutim, komercijalna eksploatacija kvantne mehanike je i dalje ograničena, upozorio je Günther Oettinger, povjerenik za digitalnu ekonomiju i društvo. “Vrijeme je bitno u ovom podvigu jer naši konkurenti neće čekati.”
Francuski fizičar Alain Aspect pozvao je europske političare da bolje finansiraju znanstvenike. “Ako ne, više nećemo biti u mogućnosti da se natječemo u gornjem ligi“, rekao je on. “Dio tog novca mora služiti za stvaranje više partnerstva s industrijom.”
Cora van Nieuwenhuizen, nizozemski član ALDE grupe, je rekla: “Želimo uspostaviti lanac znanja kombiniranjem akademije, industrije i politike.”
Leo Kouwenhoven, iz QuTech Instituta za tehnologiju u Nizozemskoj, rekao je da kvantno računanje ne samo da će biti puno brže, ali i da će trošiti manje energije od klasičnih računala. “Već danas potrošnja energije u IT svijetu je oko 10% celokupne potrošnje energije.”
Aspekt je dodao: “Ja ne znam da li će biti potrebno 25 godina ili čak 35 godina za izgradnju kvantnog računala ali moramo znati da kada nam fizika kaže da je to u principu moguće to je zapravo moguće.“