europskenovine.eu Bruxellex – Strasbourg – Zagreb
Zajednički europski sustav azila omogućio bi EU bolju kontrolu rastućeg broja migranata i tražitelja azila, navodi se usvojenoj neobvezujućoj rezoluciji EP-a u utorak. Tekst se zalaže za sigurne i zakonite rute pri ulasku u Uniju, što bi smanjilo rizik na opasnim rutama i krijumčarenje.
U neobvezujućoj rezoluciji, zastupnici su priznali neuspjeh EU sustava za azil da se nosi sa sve većim brojem migranata, te su pozvali na radikalnu reviziju Dublinske uredbe. Oni predlažu uspostavu središnjeg sustava za prikupljanje i raspodjelu zahtjeva za azil. Ovakav sustav uključio bi i kvotu za svaku državu članicu Europske unije i funkcionirao bi na temelju niza centara za prihvat i registraciju u Uniji iz kojih bi se vršila daljnja raspodjela tražitelja azila na razini Unije.
Rezoluciju koju su pripremile su pripremile Roberta Metsola (EPP, Malta) i Kashetu Kyenge (S&D, Italija) usvojena je s 459 glasova za, 206 protiv i 52 suzdržanih.
Europska Komisija trenutno razmišlja o reviziji Dublinske uredbe III (u kojoj se određuje koja je država članica odgovorna za obradu zahtjeva za azil) i obvezala se da će predstaviti zakonodavni prijedlog prije ljeta.
“Ne postoji brzo rješenje za migraciju, ne postoji čarobni štapić. Ne treba nam više hitnih rješenja, trebamo održiv pristup za budućnost”, rekla je izvjestiteljica Metsola tijekom plenarne rasprave.
“Migraciju ne treba suzbijati, njom treba upravljati”, dodala je Kyenge, ističući da bi se europski pristup trebao temeljiti na solidarnosti i podjeli odgovornosti”.
U usvojenoj rezoluciji ističe se da se u okviru sadašnjeg sustava ne uzima dovoljno u obzir poseban migracijski pritisak s kojim se suočavaju države članice smještene na vanjskim granicama Unije, te zastupnici zahtijevaju radikalnu reviziju Dublinske uredbe kako bi se osigurala podjela odgovornosti, solidarnost i brža obrada zahtjeva za azil.
O premještanju i preseljenju
Zastupnici pozivaju države članice da ispoštuju svoje obveze u vezi preseljenja izbjeglica i ukazuje na nužnost obvezujućeg plana preseljenja na razini EU-a. Oni ističu da je do 3. ožujka 2016. od 39 600 tražitelja azila, koji su bili smješteni u talijanskim strukturama za prihvat i koje je trebalo raspodijeliti u druge države članice, samo njih 338 bilo zaista premješteno, dok su iz Grčke od predviđenih 66 400 osoba premještene samo 322 osobe.
Vraćanje
Zastupnici traže da treba usvojiti nove sporazume EU-a o ponovnom prihvatu koji bi trebali imati prednost pred bilateralnim sporazumima između država članica i trećih zemalja. Oni inzistiraju da se migrante može vratiti jedino ako je zemlja u koju se vraćaju za njih sigurna.
