Istražne ovlasti Parlamenta

Posljednjih je mjeseci Europski parlament pokrenuo rad istražnih odbora koji se bave prijevarama u mjerenju emisija u automobilskoj industriji te izbjegavanju plaćanja poreza otvaranjem offshore bankovnih računa. Uz to, dva odbora bavila su se oporezivanjem korporacija u Europskoj uniji. Ovo su sve primjeri u kojima je Parlament koristio svoje ovlasti kako bi pokrenuo istrage o bitnim pitanjima na političkom dnevnom redu.

Parlamentarne istražne ovlasti proizlaze iz službenih odluka vlada država članica te kao posljedica demokratskih izbora u Europskoj uniji. Djelokrug istraga je jasno definiran u ugovorima, stoga zastupnici smatraju da je dobro postavljati posebne odbore koji se bave općenitim pitanjima ili problemima u koje su upletene i druge zemlje izvan EU-a. Parlament također poboljšava rad istražnih odbora kako bi oni postali što efikasniji.

Istražni odbori

Ugovor iz Maastrichta daje ovlast Europskom parlamentu da istraži sumnje o kršenju europskog prava ili loš rad administracije od strane EU-a ili država članica. Odbor može pozvati svjedoke i zatražiti dokumente, međutim država članica ili institucija ima pravo odbiti suradnju zbog tajnosti ili nacionalne sigurnosti.

Osim dva istražna odbora koji trenutno rade, Parlament je postavio još tri istražna odbora, primjerice, o bolesti kravljeg ludila 1996.

U potrazi za jačom političkom kontrolom

Ugovori omogućuju Parlamentu široke ovlasti što se tiče istražnih odbora, međutim kako se njihov rad tiče institucija i država članica, svaki prijedlog zakona koji je rezultat rada istražnih odbora treba dobiti zeleno svjetlo Vijeća i Komisije.

Krajem prošlog parlamentarnog mandata (travanj 2014.) zastupnici su usvojili mjere koje daju veće ovlasti kod pozivanja službenih osoba te omogućuju sankcije za bezrazložno odbijanje poziva odbora, međutim Vijeće i Komisija nisu se složili. U postupku su pregovori.

Posebni odbori

Ako Parlament želi istražiti pitanja koja su šira od opsega jedne istrage i općenitije su naravi ili se ne tiču izravno europskog zakona može postaviti posebni odbor. Takav odbor nema formalne ovlasti istrage stoga se oslanja na dobru volju država članica, vlada i pojedinaca da surađuju. Često za cilj ima prijedlog zakonskih mjera.