Komisijin prijedlog u pogledu ribolovnih mogućnosti u Atlantskom oceanu i Sjevernome moru za 2017.

Ususret zasjedanju Vijeća za ribarstvo u prosincu, na kojem će države članice raspravljati o ribolovnim kvotama u Atlantiku i Sjevernome moru za 2017., Komisija predstavlja svoj prijedlog za zdrave i održive stokove.

Komisija danas predstavlja svoj prijedlog ribolovnih kvota u Atlantiku i Sjevernome moru za sljedeću godinu. Riječ je o godišnjem prijedlogu za količine ribe koje ribari iz Europske unije sljedeće godine mogu uloviti iz glavnih komercijalnih ribljih stokova, a te se količine nazivaju i ukupni dopušteni ulovi ili TAC-ovi. Komisija na temelju znanstvenih savjeta predlaže zadržavanje ili povećanje sadašnjih ribolovnih kvota za 42 stoka u dobrom stanju i smanjenje ulova za 28 stokova u lošem stanju.
Karmenu Vella, povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo, izjavio je: „Naš je cilj jasan – kako bi naša ribarska industrija još dugo ostala vitalna, potrebno je što prije dovesti sve stokove na zdravu i održivu razinu. Za postizanje tog cilja nije odgovorna samo Komisija. Ključni su čimbenik u tom procesu dionici. Za 2017. predlažemo ambiciozan program, a naprijed možemo samo ako u suradnji s ribarima, znanstvenicima i državnim tijelima pronađemo konkretna rješenja kojima će se omogućiti isplativo i održivo ribarstvo.”
Do kraja jeseni Komisija će predložiti i određene dodatne kvote, tj. povećanje kvota, za ribarstva koja će biti obuhvaćena obvezom iskrcavanja u 2017. Takve dodatne kvote odobravaju se jer ribari više ne mogu odbaciti nenamjerno ribu ulovljenu, nego je moraju iskrcati. Dopuštena kvota stoga se povećava kako bi se olakšao prelazak na novi sustav bez odbacivanja ulova. Točno povećanje kvota po ribarstvu odredit će se na temelju znanstvenih savjeta koji se očekuju sredinom studenoga i količine koja se treba iskrcati prema regionalnom planu za odbačeni ulov.
Prijedlogom su obuhvaćeni stokovi kojima EU upravlja samostalno i stokovi kojima upravlja u suradnji s trećim zemljama, primjerice Norveškom, ili preko regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom u svjetskim oceanima. Za mnoge od tih stokova još su u tijeku međunarodni pregovori, a za neke od njih čekaju se znanstveni savjeti. Iznosi koji se odnose na njih unijet će se nakon završetka pregovora s trećim zemljama i pregovora u okviru regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom.
Danas predstavljeni prijedlog podnijet će se za raspravu i donošenje ministrima država članica na zasjedanju Vijeća za ribarstvo u prosincu, a trebao bi se početi primjenjivati od 1. siječnja 2017.
Pojedinosti prijedloga
Cilj Komisije u okviru reformirane zajedničke ribarstvene politike jest održivi ribolov svih stokova u skladu s najvećim održivim prinosom određenog ribarstva. Ribolovom u skladu s najvećim održivim prinosom (MSY) ribarskoj se industriji omogućuje ulov najveće moguće količine ribe uz očuvanje zdravlja ribljih stokova. Na temelju znanstvenih savjeta koje je primila od Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) Komisija predlaže najveće razine ribolova. ICES je ove godine dao savjete za 34 stoka.
Stokovi s održivim razinama
Za neke stokove EU-a koji su već na razini najvećeg održivog prinosa, kao što je grdobina u južnim vodama, list obični u Skagerraku i Kattegatu te list u zapadnom dijelu kanala La Manche, Komisija predlaže povećanje ukupnog dopuštenog ulova. Povećanja se predlažu i za škampa u Kattegatu i Skagerraku, šaruna u atlantskim iberskim vodama te koljaka u Irskom i Keltskome moru. Kontinuirani rast stoka sjevernog oslića opravdava još jedno znatno povećanje ukupnog dopuštenog ulova.
Stokovi koji se love neodrživo
S druge strane u pogledu nekih stokova još postoji zabrinutost, primjerice stokovi bakalara i dalje se smanjuju zapadno od Irske, u Keltskome moru, u Biskajskom zaljevu i u atlantskim iberskim vodama. List je u Irskome moru izrazito ugrožen. U savjetima se predlaže da ne bude ulova pišmolja zapadno od Škotske te se predlažu smanjenja za patarače i kolju u Keltskom i Irskome moru. U Kattegatu se predlaže smanjenje za iverka zlatopjega.
I znanstveni savjeti za lubina vrlo su alarmantni. Komisija je u svoj prijedlog uključila mjere za upravljanje lubinom u 2017. Tim mjerama upravljanja ribolov bi se omogućio malim ribarima koji ovise o tom stoku, a uzeli bi se u obzir savjeti ICES-a o smanjenju ukupnog iskrcaja lubina.
Stokovi za koje su znanstveni podatci ograničeni
U slučaju stokova za koje podatci nisu dostatni da bi se pravilno procijenila veličina stoka prijedlog Komisije temelji se na savjetima Međunarodnog vijeća za istraživanje mora, to jest savjetima o smanjenjima ili povećanjima za najviše 20 %. Na temelju zajedničke izjave iz 2012. za 26 stokova s ograničenim podatcima utvrđeni su niži TAC-ovi, koji će se zadržati pet godina. Ažurirani znanstveni savjeti za dva od tih 26 stokova upućuju na to da su se ti stokovi i dalje smanjivali, stoga je potrebno dodatno smanjenje TAC-ova. To se odnosi na papalinu u kanalu La Manche te iverka zlatopjega u Keltskome moru i jugozapadno od Irske.