europskenovine.eu Bruxellex – Strasbourg – Zagreb
Vrijednost globalnog gospodarstva oceana iznosi 1,3 bilijun EUR. Klimatske promjene, siromaštvo i sigurnost opskrbe hranom neki su od globalnih izazova s kojima se možemo djelotvorno suočiti ako se oceani bolje zaštite i ako se njima održivo upravlja.
Komisija i visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku donijeli su danas zajedničku komunikaciju u kojoj predlažu mjere za održivo upravljanje sigurnim i čistim oceanima. Kao utjecajan globalni akter, Europska unija pokreće program za bolje upravljanje oceanima na temelju međunarodnog međusektorskog pristupa utemeljenog na pravilima.
Federica Mogherini, visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije, izjavila je: Ovom zajedničkom komunikacijom potvrđujemo svoju opredijeljenost za to da budemo na čelu provedbe programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030., za korist građana EU-a i cijelog svijeta. Oceani su ugroženi kriminalom, piratstvom i oružanim pljačkama. Pokušaji prisvajanja teritorija ili morskih površina utječu na regionalnu stabilnost i svjetsko gospodarstvo. Trebamo iskoristiti sve instrumente koji su nam na raspolaganju kako bismo organizirali upravljanje oceanima i to u većoj mjeri uključili u vanjsko djelovanje Europske unije.
To je konkretan primjer toga kako se globalna strategija EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku primjenjuje u praksi.
Jyrki Katainen, potpredsjednik nadležan za radna mjesta, rast i ulaganja, rekao je: Oceani nude veliki potencijal za poticanje rasta, otvaranja radnih mjesta i inovacije, dok su istodobno u središtu nekih od najvećih globalnih izazova, primjerice klimatskih promjena, morskog otpada i rasta svjetskog stanovništva. Ovom komunikacijom nastavlja se razvijati snažna uloga koju EU ima kao šampion u održivom razvoju, globalni akter u okviru za upravljanje oceanima i korisnik oceanskih resursa.
Karmenu Vella, povjerenik za okoliš, pomorstvo i ribarstvo, izjavio je: Oceani čine 70% planeta. Svijet je shvatio da je potrebna bolja briga za oceane. To se može postići samo snažnom međunarodnom suradnjom. EU preuzima vodstvo u stvaranju snažnijeg sustava upravljanja svjetskim oceanima. Najavljujemo program za poboljšanje u upravljanju oceanima, smanjenje pritiska na oceane zbog ljudskog djelovanja i ulaganje u znanost. Time će se osigurati održivo iskorištavanje morskih resursa, u korist zdravih morskih ekosustava i perspektivnog gospodarstva oceani.
Današnji prijedlog sadržava 14 paketa mjera u tri prioritetna područja:
1. poboljšanje okvira za međunarodno upravljanje oceanima;
2. smanjenje pritiska na oceane zbog ljudskog djelovanja i stvaranje uvjeta za održivo plavo gospodarstvo;
3. intenzivnije međunarodno istraživanje i prikupljanje podataka o oceanima.
1. Poboljšanje okvira za međunarodno upravljanje oceanima:
Potrebno je dodatno razraditi i bolje provoditi postojeće propise o oceanima, kako bi se primjerice obuhvatila područja izvan nacionalne nadležnosti i primijenili međunarodno dogovoreni ciljevi održivog razvoja, kao što je dostizanje cilja od 10 % zaštićenih morskih područja do 2020. EU će surađivati s međunarodnim partnerima kako bi se osigurala provedba te će u listopadu 2017. biti domaćin konferencije „Naši oceani”, što će poslužiti kao temelj za te obveze. Do 2018. Komisija će izraditi i smjernice za istraživanje i iskorištavanje prirodnih resursa u područjima pod nacionalnom nadležnošću.
Na temelju strategije sigurnosne zaštite u pomorstvu Europska unija surađivat će s partnerskim zemljama na smanjenju prijetnji i rizika u području pomorske sigurnosti, primjerice piratstva, trgovanja ljudima, oružjem i narkoticima, iskorišćujući pritom puni potencijal nove Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) i Europske agencije za kontrolu ribarstva (EFCA).
Svoju snažnu angažiranost EU osim toga potvrđuje misijama i operacijama koje u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike provodi na Sredozemlju i Indijskom oceanu. EUNAVFOR Atalanta usmjerena je na borbu protiv piratstva na moru ispred Somalije, a operacija EUNAVFOR Med Sophia na razbijanje krijumčarskih mreža koje je do danas pridonijelo spašavanju više od 28 000 života u južnom srednjem Mediteranu.
2. Smanjenje pritiska na oceane zbog ljudskog djelovanja i stvaranje uvjeta za održivo plavo gospodarstvo:
Zahvaljujući stupanju na snagu Pariškog sporazuma Komisija će se zalagati za jače djelovanje u području oceana kako bi se time ispunile nacionalne i međunarodne obveze, počevši od Dana oceana 12. studenoga 2016. na konferenciji COP22 u Marakešu. Oceani apsorbiraju 25 % proizvedenog ugljikova dioksida, što ih čini važnim regulatorima klime. Ako se ne poduzmu mjere za ograničavanje zagrijavanja i zakiseljavanja oceana, oni mogu izgubiti svoje svojstvo reguliranja klime.
Suzbijanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (NNN) ribolova prioritet je EU-a. Najmanje 15 % svjetskog ulova, godišnje vrijednosti između 8 i 19 milijardi €, nezakonitog je podrijetla. Kao predvodnik u borbi protiv tog ribolova EU će promicati višestrano djelovanje te jačanje uloge koju pri suzbijanju nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova ima Interpol. Komisija će pokrenuti pilot-projekt za praćenje nezakonitog ribolova diljem svijeta s pomoću satelitske komunikacije.
Morski otpad još je jedna velika prijetnja oceanima. U okviru akcijskog plana za kružno gospodarstvo EU će do 2017. predložiti strategiju za plastiku, čime će pridonijeti smanjenju morskog otpada za 30 % do 2020.
Komisija će raditi na uspostavi međunarodnih smjernica o pomorskom prostornom planiranju do 2025. i pridonositi širenju zaštićenih morskih područja diljem svijeta s pomoću sredstava iz programa „Obzor 2020” i LIFE.
3. Intenzivnije međunarodno istraživanje i prikupljanje podataka o oceanima:
Oko 90 % oceanskog dna još nije kartirano. Manje od 3 % iskorištava se za gospodarsku aktivnost. Da bi se održivo upravljalo oceanskim resursima i smanjio pritisak zbog ljudskog djelovanja, nužno je bolje razumijevanje utemeljeno na pouzdanim znanstvenim činjenicama. Plava podatkovna mreža EU-a, europska mreža nadgledanja i prikupljanja podataka o moru, na raspolaganje stavlja podatke koje prikuplja više od 100 istraživačkih ustanova koje proučavaju more, a dostupni su svima. Komisija će predložiti kako bi se ta baza mogla razviti u svjetsku mrežu podataka o moru.
O predloženim mjerama raspravljat će se s državama članicama EU-a u Vijeću i Europskom parlamentu.
