Opskrba plinom za sve diljem EU

Zemlje članice suočene s krizom opskrbe plinom moći će računati na pomoć susjednih zemalja u skladu s novim usvojenim pravilima.

· Pomoć susjednih zemalja ako dođe do krize

· Prekogranična solidarnost: dijelite plin kada je to potrebno

· Transparentnost ugovora o opskrbi plinom

Potrebno je osigurati dovoljnu količinu plina za kućanstva, postrojenja za daljinsko grijanje i važne socijalne ustanove kao što su bolnice; to su prioriteti. Zemlja članica može aktivirati mehanizam solidarnosti i pozvati druge države članice da joj pomognu u borbi s krizom.

Nova pravila uspostavljaju četiri „rizične skupine” država članica koje će surađivati i poduzimati zajedničke procjene rizika i zajedničke preventivne i hitne mjere.

Postojat će tri razine kriznih situacija – rano upozorenje, upozorenje i hitan slučaj – koje države članice mogu proglasiti informiranjem Europske komisije i nadležnih tijela u svojoj rizičnoj skupini i susjednim državama članicama.

Europska komisija ima pravo tražiti pristup svim ugovorima o opskrbi plinom važnim za sigurnost opskrbe (što predstavlja 28% godišnje potrošnje plina u državi članici). Komisija također može zatražiti pojedinosti o drugim komercijalnim sporazumima koji su važni za uspostavu ugovora o opskrbi plinom, uključujući ugovore o plinskoj infrastrukturi.

Sljedeći korak
Nakon što Vijeće usvoji tekst, revidirana Uredba o sigurnosti plina objavit će se u Službenom listu Unije i stupa na snagu 20 dana nakon objavljivanja.

Citati
„Sigurnost opskrbe plinom ključan je element opće energetske sigurnosti Unije. U jeku političke napetosti između Rusije i Ukrajine, Europska unija mora osigurati energetsku neovisnost i ostvariti bolju konkurentnost. Također, potreban nam je stabilan regulatorni okvir kako bi se razvila proizvodnja plina iz domaćih izvora. Uvođenjem novih sigurnosnih mehanizama spriječit će se poremećaji u opskrbi plinom ali i potencijalne krize europskog gospodarstva,“ izjavila je Dubravka Šuica.

„Hrvatska, kao i cijela EU, ima potencijala za veću proizvodnju i uporabu energije iz obnovljivih izvora. To sigurno može doprinijeti smanjivanju potrebe za uvozom fosilnih goriva, pa i plina. Provedba projekata kojima se povećava ovisnost EU o uvozu ruskog plina ni na koji način ne doprinosi energetskoj neovisnosti Unije,“ rekla je Marijana Petir.

„Sigurnost opskrbe plinom ključan je element opće energetske sigurnosti Unije. Čak 6 zemalja članica ovisi o samo jednom izvoru plina, a kad dođe do prekida u opskrbi – to istodobno pogađa više zemalja, ne samo jednu. Potrebna je bolja koordinacija zemalja članica i susjednih zemalja u procesu eurointegracije, ali je nužno i da se izdvoje sredstva iz EU fondova, kako bi se državama članicama olakšala ulaganja u infrastrukturu za sigurnu opskrbu plinom. Na to sam i lani upozoravao u svojim govorima, kao i u amandmanima koji su usvojeni, a koje sam uložio kao izvjestitelj u sjeni u ime AFET-a,” naglasio je Tonino Picula.

„Realizira li se, na pametan način, projekt LNG terminala na Krku Hrvatska može odigrati pozitivnu ulogu u opskrbi plinom našeg dijela Europe. Nažalost, svi dosadašnji pokušaji su propali jer nisu bili postavljeni na realne osnove. Očekujem da će nadležne hrvatske institucije pokušati oživjeti prvobitni koncept suradnje energetskih tvrtki iz zemalja u našem susjedstvu. Premda dnevno politička situacija ne ide u prilog toj ideji vjerujem kako će svi zainteresirani shvatiti da je LNG na Krku višedesetljetni razvojni projekt, a ne dio svakodnevnih političkih podmetanja,“ izjavio je Ivan Jakovčić.

„Ova uredba je veliki napredak za postizanje solidarnosti i sigurnosti opskrbe EU, što je jedan od pet stupova Energetske unije. Osim što se njome postavljaju temelji za provedbu energetske tranzicije, principom regionalne suradnje se ostvaruje još jedan važan cilj energetske unije, a to su pristupačne cijene plina za EU gospodarstvo te njene građane,“ izjavio je Davor Škrlec.

„Krize u opskrbi plinom kojima smo svjedočili nekoliko puta u posljednjih 15-ak godina dale su naslutiti da će Europska unija, želi li energetsku sigurnost i dugoročnu stabilnost, morati promijeniti svoju energetsku politiku, ali i pravila ponašanja u krizi. Ovaj je prijedlog važan korak u pravom smjeru. Bilo koja vrsta krize u Uniji izaziva isti obrazac ponašanja kod država članica, a to je zatvaranje u sebe. Kod neke buduće energetske krize važno je osigurati da se prekogranična distribucija plina ne prekida i to je ovim prijedlogom kvalitetno riješeno,” rekla je Ruža Tomašić.

Brojke
400 milijardi kubičnih metara – trenutna godišnja potražnja EU za plinom.
Oko 65% plina EU uvozi – glavni dobavljači su Rusija, Norveška i Alžir.