O ODBORU ZA VANJSKE POSLOVE EUROPSKOG PARLAMENTA

Danas je na Visokoj ąkoli međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld odrľana tribina „O Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta“ u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u RH u partnerstvu s V©MOD Dag Hammarskjöld.

Tribinu su uvodnim govorima otvorili dekan Visoke ąkole Joąko Klisović i voditeljica Ureda Europskog parlamenta u RH Violeta Staničić. Djelovanje i aktivnosti Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) predstavili su hrvatski europarlamentarci.   

Potpredsjednica Odbora Dubravka ©uica, članovi Odbora Tonino Picula i Jozo Radoą, te zamjenska članica Odbora®eljana Zovko izlagali su o konkretnim prioritetnim temama kojima se bave u okviru svoje funkcije u Odboru, nakon čega je uslijedio razgovor s mnogobrojnom publikom.

Zastupnica ©uica izjavila je: „Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta ima snaľnu ulogu u potvrđivanju EU-a kao vodećeg globalnog aktera. Obzirom da imam čast obnaąati duľnost potpredsjednice AFET-a, mogu potvrditi kako su rad i aktivnosti ovog Odbora od iznimnog značaja za prisutnost EU u međunarodnom poretku te za promicanje prijateljskih odnosa s trećim zemljama. Kroz različite radne skupine, AFET pokuąava odgovoriti na izazove karakteristične za određena područja u svijetu. Tako, primjerice, u sklopu AFET-a predvodim i radnu skupinu za Istočno partnerstvo koja ocjenjuje odnose Europske unije sa ąest zemalja Istočnog partnerstva koju čine Ukrajina, Moldavija, Gruzija, Bjelorusija, Azerbajdľan i Armenija čime se vodi računa o regulaciji ruskog utjecaja u tim zemljama koje pokazuju spremnost na suradnju s EU. Ne smijemo zaboraviti ni utjecaj ovog Odbora u Jugoistočnoj Europi, naąi izvjestitelji za zemlje iz regije vrijedno podupiru i promoviraju integraciju zemalja Jugoistočne Europe u EU i uvelike doprinose poboljąanju odnosa i samom napretku tih zemalja.“

Zastupnik Picula poručio je: „®ivimo u razdoblju sukoba na mnogim dijelovima 15.000 km dugih vanjskih granica Europske unije, ali i u vrijeme osporavanja nekih temeljnih vrijednosti unutar same Unije. Problemi u funkcioniranju institucija EU-a, potaknuti izbjegličkom krizom, doveli su u pitanje uspjehe kao ąto su otvorenost granica i sloboda putovanja. Zbog toga zajednička vanjska, sigurnosna i obrambena politika EU-a ne smije viąe ostati najslabija karika europskih integracija. To je zahtjev i dvije trećine građana EU-a.“

Zastupnik Radoą osvrnuo se na sljedeće: „Europski parlament se osobito intenzivno bavi pitanjima proąirenja Europske unije te pitanjima sigurnosti i migracija. Sva ta tri pitanja su povezana s područjem Zapadnog Balkana. Nastojao sam afirmirati stav kako je i u gospodarskom i sigurnosnom smislu osobit interes Europske unije da svih ąest zemalja Zapadnog Balkana postanu njene članice. Iako svaku zemlju treba vrednovati prema vlastitim postignućima, zbog međusobne povezanosti i sličnosti zagovaram i cjeloviti pristup Europske unije tom prostoru. Za sada Europska unija nema niti jasnu ideju niti snage preuzeti političku inicijativu u tom dijelu Europe. Kao član i Odbora za promet posebno sam se bavio energetskom i prometnom politikom u jugoistočnoj Europi.“

Zastupnica Zovko poručila je: „U svom radu fokusirala sam se na većoj vidljivosti i angaľmanu EU-a na Zapadnom Balkanu, a čija potpora aktivno pridonosi miru i stabilnosti na vanjskim granicama Unije, na kojima se nalazi i Republika Hrvatska. Nedavno usvojena Strategija o proąirenju EU-a na Zapadni Balkan ide u tom smjeru, budući da je Komisija najavila dodatnu financijsku i administrativnu potporu tim drľavama u njihovim europskih aspiracijama, a to će doprinijeti i smanjenju utjecaja trećih neeuropskih drľava na tom području.“