europskenovine.eu Bruxellex – Strasbourg – Zagreb
Zastupnici su danas usvojili zakon o kružnom gospodarstvu prema kojem će udio komunalnog otpada koji se reciklira porasti.
Bolje upravljanje otpadom nije na korist samo za okoliš, klimu i zdravlje ljudi. Četiri zakona dio su promjena u politici EU-a prema kružnom gospodarstvu, tj. sustavu u kojem se vrijednost proizvoda, materijala i sredstava održava u gospodarstvu što je dulje moguće.
Do 2025. godine najmanje 55 % komunalnog otpada (iz kućanstava i poduzeća) treba reciklirati, stoji u tekstu. Taj cilj će se povećati na 60 % do 2030. i 65 % do 2035. godine. 65 % ambalažnog materijala morat će se reciklirati do 2025. i 70 % do 2030. godine. Za određene ambalažne materijale kao što su papir i karton, plastika, staklo, metal i drvo, zastupnici predlažu zaseban cilj recikliranja.
Hrvatska po glavi stanovnika stvara oko 403 kg otpada. Od toga reciklira samo 21,5 %, spaljuje 0,1 posto, a najveći dio odlaže, 78,4 %, dok neke zemlje poput Švedske, Danske, Nizozemske i Belgije odlažu svega 1 % otpada.
Odlaganje otpada trebalo bi postati iznimka
Nacrt zakona također ograničava udio komunalnog otpada koji se odlaže do najviše 10 % do 2035. godine.
U 2014. godini, Austrija, Belgija, Danska, Njemačka, Nizozemska i Švedska praktički više nemaju komunalnog otpada na deponiju, dok Cipar, Hrvatska, Grčka, Latvija i Malta još uvijek odlažu više od tri četvrtine komunalnog otpada.
Tekstil i opasni otpad iz kućanstava morat će se odvojeno prikupljati do 2025. Do 2024. godine biorazgradivi otpad također će se prikupljati odvojeno ili reciklirati kod kuće kompostiranjem.
Smanjenje bacanja hrane za 50 %
U skladu s ciljevima održivog razvoja UN-a, države članice trebale bi imati za cilj smanjenje bacanja hrane za 30 % do 2025. i za 50 % do 2030. godine. Kako bi se spriječilo bacanje hrane, države članice trebale bi poticati prikupljanje neprodanih prehrambenih proizvoda, te njihovu daljnju preraspodjelu. Također bi trebalo poboljšati svijest potrošača o značenju oznaka „najbolje upotrijebiti do“ i „upotrijebiti do“ na proizvodima, smatraju zastupnici.
Sljedeći korak
Usvojeni tekst mora usvojiti Vijeće prije objave u Službenom listu Europske unije.
Što je kružno gospodarstvo?
Kružno gospodarstvo podrazumijeva smanjenje otpada na minimum, kao i ponovno korištenje, popravak, obnavljanje i recikliranje postojećih materijala i proizvoda. Koraci prema kružnom gospodarstvu smanjit će pritisak na okoliš, povećati sigurnost opskrbe sirovinama, povećati konkurentnost, inovativnost i rast te stvoriti radna mjesta.
Citati
„I hrvatski građani će kvalitetnijim gospodarenjem otpadom u kružnom gospodarstvu i učinkovitijom uporabom resursa osjetiti korist, a poduzeća će ostvariti značajnu neto uštedu u svom poslovanju. Istodobno će se smanjiti ukupne emisije stakleničkih plinova što će imati pozitivan utjecaj na zaštitu okoliša!“ izjavila je Dubravka Šuica.
„Ako Hrvatska želi biti uz bok razvijenih zemalja EU, uvođenje principa kružne ekonomije je nužno. Otpad nije smeće već metal, staklo, papir i drugi vrijedni resursi. Hrvatska nije dovoljno bogata da i dalje spaljuje i zakopava novac. Posebno pozdravljam usvajanje cilja za 50%-no smanjenje bacanja hrane do 2030. te donošenje mjera koje će tome doprinijeti”, rekla je Biljana Borzan.
„Novi paket kružne ekonomije donosi ambiciozne ciljeve za države članice, iako je konačni rezultat daleko od inicijalnog stava Europskog parlamenta. Tijekom pregovora suočeni smo sa neugodnom stvarnošću nepoštivanja europskog okolišnog zakonodavstva koji je doveo do zaostajanja velikog broja država članica. Budućnost cirkularne ekonomije sada je u rukama vlada, regija i lokalnih vlasti koje trebaju prepoznati potencijal stvaranja zelenih poslova, pretvaranja otpada u vrijednost, a ne teret. Hrvatska je dobila dodatnih 5 godina za postizanje ciljeva, a krajnje je vrijeme da preispita trenutnu politiku centara gospodarenja otpadom posebnu imajući na umu odvojeno prikupljanje otpada i bio-otpada“, naglasio je Davor Škrlec.
