Rasprava s premijerom Luksemburga Xavierom Bettelom o budućnosti Europe
Premijer Luksemburga, Xavier Bettel, šesti je čelnik po redu koji će sa zastupnicima i predsjednikom Komisije Jean-Claude Junckerom raspravljati o budućnosti Europe u srijedu ujutro.
Xavier Bettel je na dužnosti premijera od 2013. godine. Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani i premijer Xavier Bettel održat će konferenciju za novinare u srijedu u 11:15 sati.
U lipnju će se na sjednici u Strasbourgu zastupnicima bratiti nizozemski premijer Mark Rutte.
Konačno glasanje: zaštita od dampinškog i subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice EU-a
EU želi provesti učinkovitiju borbu protiv okolišnog i socijalnog dampinga putem zakona o kojem će se raspravljati i glasati u utorak.
EU bi mogla nametnuti veće tarife na dampinški i subvencionirani uvoz iz trećih zemalja, prema novom zakonu koji su neformalno dogovorili zastupnici u Europskom parlamentu i ministri EU-a u prosincu 2017. godine.
Tijekom pregovora, zastupnici u Europskom parlamentu također su osigurali da se troškovi europske industrije nastali pridržavanjem međunarodnih sporazuma odražavaju u izračunu tarifa.
EU ažurira svoju regulativu trgovinske obrane iz 1995. s obzirom na promijenjene potrebe europskih tvrtki, radnika i potrošača. Predložene mjere nadopunjuju nedavno odobrena pravila za suzbijanje dampinškog i subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije.
Sljedeći korak
Novi zakon stupa na snagu dan nakon objave u Službenom listu EU-a, koja se očekuje u prvoj polovici lipnja 2018. godine.
Vraćanje povjerenja u Schengen
Zastupnici će u utorak raspravljati kako potaknuti uzajamno povjerenje država članica u funkcioniranje šengenskog područja. Glasanje je u srijedu.
Prvo godišnje izvješće o stanju Schengena obuhvaća glavne nedostatke u provedbi schengenske pravne stečevine, napredak postignut u uklanjanju utvrđenih nedostataka i budućih koraka.
Europski zastupnici osuđuju ponovno uspostavljanje unutarnjih graničnih provjera i izgradnje fizičkih barijera, uključujući ograde, između država članica.
Procjenjuje se da je trošak neprimjene Schengena za sve zemlje u razdoblju od dvije godine u rasponu od 25 do 50 milijardi eura. Ako bi sve zemlje trajno trebale ponovno uvesti kontrolu na granici, trošak u razdoblju od 10 godina bio bi oko 100 do 230 milijardi.
Prema procjenama Transnacionalnog instituta (TNI) europske države izgradile su više od 1200 kilometara zidova i granica, na što su utrošile barem 500 milijuna eura.
Proračun nakon 2020.: odgovor zastupnika Komisiji na novi prijedlog dugoročnog proračuna
Europski zastupnici raspravljaju i glasaju o rezoluciji u kojoj su iznijeli svoja stajališta o nedavnom prijedlogu Komisije za sljedeći dugoročni proračun EU-a (2021.-2027.).
Zastupnici su svoje prve reakcije na prijedlog Komisije o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) predstavili 2. svibnja, odmah nakon što su proračun na plenarnoj sjednici predstavili predsjednik Komisije i povjerenik za proračun Günther Oettinger. Mnogi su izjavili da prijedlog ide u pravom smjeru, ali je nedovoljno ambiciozan.
Zastupnici će 30. svibnja glasati o rezoluciji koja detaljnije procjenjuje prijedlog, i koja se temelji na početnim stajalištima EP-a o izdacima i prihodima (priopćenje za novinare).
Zastupnici će se vjerojatno izjasniti protiv smanjenja izdataka za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) i kohezijsku politiku.
Sada je red na Vijeću da dogovori svoju poziciju, ali da bi se Uredba o VFO-u usvojila potreban je pristanak Europskog parlamenta.
Europski parlament pozvao je na započinjanje pregovora bez odlaganja između Parlamenta, Komisije i Vijeća kako bi se postigao sporazum prije europskih izbora 2019. godine.
Poljoprivredna politika: Europski zastupnici odlučili odbiti smanjenje proračuna i renacionalizaciju
O planovima za pametniju, jednostavniju, održiviju, ali i dobro financiranu i doista zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a nakon 2020. raspravljat će zastupnici u ponedjeljak i glasati u utorak.
U nacrtu rezolucije, zastupnici u Europskom parlamentu složili su se s Komisijom da državama članicama treba dopustiti prilagodbu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) prema njihovim potrebama. Ali, odbacuju bilo koju „renacionalizaciju” ZPP-a, za koju kažu da bi mogla narušiti tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu.
Buduća politika trebala bi omogućiti poljoprivrednim gospodarstvima ekološku održivost, poticati inovativnost, istraživanje i pametnu poljoprivrednu praksu, ali prije svega treba im osigurati da građane EU-a i dalje opskrbljuju sa sigurnom zalihom hrane visoke kvalitete, stoji u rezoluciji. U tu svrhu zastupnici žele bar zadržati proračun ZPP-a na sadašnjoj razini.
U zasebnoj rezoluciji, o kojoj će se raspravljati u utorak i glasati u srijedu, zastupnici u Europskom parlamentu također će procijeniti učinkovitost postojećih ZPP alata za mlade poljoprivrednike i pozvati na djelovanje kako bi olakšali mladim i novim poljoprivrednicima pristup kreditima, zemljištu, savjetodavnim uslugama i obuci.
Upućeni radnici: konačno glasanje o jednakim plaćama i uvjetima rada
Prema novim pravilima o upućenim radnicima, radnici koje tvrtke šalju na privremeni rad u druge države članice bit će jednako plaćeni za jednak rad na istome mjestu.
Novim je prijedlogom predviđeno da se za upućene radnike primjenjuju ista pravila za plaće kao u državi domaćinu, prema kojem se za isti obavljeni rad na istom mjestu prima jednaka plaća.
Put i smještaj treba platiti tvrtka koja upućuje radnika, a ne radnik od svoje plaće. Najveće moguće razdoblje za slanje radnika je 12 mjeseci uz moguće produljenje od 6 mjeseci. Nakon tog razdoblja, radnik i dalje može ostati u toj državi članici, te se na njega u potpunosti primjenjuje radno pravo države članice domaćina.