europskenovine.eu Bruxellex – Strasbourg – Zagreb
Poštovani,
trenutačna je kriza naš najveći zajednički izazov od osnutka Europske unije.
Počela je kao zdravstveni izazov.
No u međuvremenu je prerasla u dosad nezabilježeni gospodarski i socijalni izazov.
Krizu je teško obuzdati, koliko zbog jačine njezina udara na gospodarstvo, toliko i zbog toga što ne utječe jednako na sve zemlje i sektore.
Uzrokovala ju je pandemija, no mnogobrojni je čimbenici dodatno otežavaju, u prvom redu struktura i međuovisnost naših gospodarstava.
Gospodarstvo ne pati samo u zemljama koje su snažno pogođene virusom, primjerice u Italiji, Španjolskoj ili Francuskoj.
Ono pati i u zemljama koje ovise o turizmu, zemljama sa slabijim tržištima kapitala, ili onima čija industrija uvelike ovisi o europskim i međunarodnim vrijednosnim lancima.
I konačno, najviše su pogođene zemlje s otežanom situacijom na tržištu rada te određeni sektori, primjerice prometni, automobilski i tekstilni sektor.
Taj asimetrični učinak krize pojačan je neujednačenošću kapaciteta kojima države članice raspolažu za pružanje potpore svojim gospodarstvima.
Drugim riječima, ako ne budemo djelovali odlučno, ponovno pokretanje gospodarstava država članica bit će obilježeno snažnim nejednakostima, poremećajima na jedinstvenom tržištu i destabilizirajućim društvenim nejednakostima.
Europska unija to si ne može dopustiti.
Za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta u cijeloj Uniji potrebno je ponovno uspostaviti dobro funkcioniranje jedinstvenog tržišta i konvergenciju među državama članicama.
Zato je zajednički europski odgovor toliko presudan.
Sve to dovodi nas do prijedloga Komisije koji sam upravo predstavila Europskom parlamentu.
Ovaj odgovor namijenjen je rješavanju aktualne krize uz istovremenu pripremu za budućnost.
Budućnost u kojoj će Europska unija u cijelosti i svaka njezina država članica pojedinačno biti još snažnija.
Kriza kroz koju sada prolazimo istovremeno je i nova prilika.
Već znate koliko su zelena i digitalna tranzicija važne za moju Komisiju.
Te tranzicije još su važnije za našu budućnost.
Istovremeno moramo osigurati da u tranziciji na klimatski neutralno gospodarstvo nitko ne bude zapostavljen.
Stoga ćemo s pomoću instrumenta Next Generation EU višestruko povećati financijska sredstva namijenjena Fondu za pravednu tranziciju.
Kriza nam je pokazala i koliko je bitno da ojačamo svoju otpornost u svim dimenzijama: zdravstvenoj, socijalnoj i gospodarskoj.
Sve to možemo postići samo ako dosegnemo novu, još višu razinu, budemo odvažni i iznimno usmjereni na cilj, a to mora biti zajedničko ulaganje na dobrobit sviju nas.
Svoju odvažnost dokazat ćemo tako što ćemo na razini Unije prikupiti dosad nezabilježene iznose financiranja.
Usmjerenost na cilj pokazat ćemo koncentriranjem sredstava na nove prioritete na kojima ćemo izgraditi svoju budućnost.
Kako bismo to postigli, uspostavljamo instrument Next Generation EU u vrijednosti od 750 milijardi eura.
Zajedno s glavnim dijelom višegodišnjeg financijskog okvira, koji iznosi 1,1 bilijun eura, u današnjim prijedlozima riječ je o ukupno 1,85 bilijuna eura.
Većinu tih sredstava iskoristit ćemo kako bismo pomogli državama članicama da se oporave od krize i dugoročno ojačaju svoju otpornost.
Stoga će težište biti na ulaganjima i reformama, koji su i dio europskog semestra.
Težište je i na našim prioritetima: europskom zelenom planu i digitalizaciji.
Tome će pridonijeti poseban program sa sredstvima iz kohezijskih fondova kojima ćemo ublažiti izravne posljedice krize.
Naravno, prije svega u najpogođenijim državama članicama.
Na sličan ćemo način pomoći i zdravim poduzećima u cijeloj Europi da izađu iz krize.
Mnogima sada nedostaje likvidnost.
Sva poduzeća nemaju sreću da se za neophodnu dokapitalizaciju mogu osloniti na jako domaće tržište.
Ono što smo još naučili iz krize činjenica je da moramo ojačati svoje najvažnije industrijske vrijednosne lance,čemu će pridonijeti instrument Next Generation EU.
Isto tako, kriza je iznijela na vidjelo i činjenicu da u cijeloj Europi moramo poboljšati zdravstvene sustave,
i to ne samo njihove kapacitete, već i njihovu kvalitetu i otpornost na krize.
Pritom bi nam trebao pomoći novi program.
Tijekom krize smo shvatili i koliko je važno da Europa ima visokokvalitetne istraživačke ustanove s izvrsnim znanstvenicima i znanstvenicama.
Stoga želimo proširiti program Obzor Europa.
Kako bismo svladali ovu svjetsku krizu, moramo djelovati zajedno i na međunarodnoj razini.
Zato ćemo pojačati potporu svojim prijateljima na zapadnom Balkanu i susjedima u Africi te partnerima u ostatku svijeta.
U suočavanju sa sadašnjom krizom moramo biti iznimno odlučni kako bismo odgovorili na akutne i hitne potrebe naših građana.
No to moramo učiniti tako da se istodobno pripremimo za budućnost.
Zato će tijekom sljedećih sedam godina, zahvaljujući fokusu instrumenta Next Generation EU u kombinaciji s osnovnim zajedničkim financijskim okvirom, 60 % naših ulaganja biti namijenjeno „modernim politikama”.
Osim toga, u pripremi za budućnost moramo obratiti pozornost i na trenutačno teško stanje u kojem se nalaze financije i proračuni mnogih država članica.
Stoga ćemo novac osigurati na temelju zajmova, od kojih će mnogi imati vrlo dug rok dospijeća, a vratit ćemo ih zahvaljujući novim vlastitim sredstvima u budućim europskim proračunima.
Ta nova vlastita sredstva prikupljala bi se na temelju pristojbi iz sustava trgovanja emisijama, novog mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika, od velikih poduzeća koja imaju najviše koristi od jedinstvenog tržišta, pristojbi na plastiku za jednokratnu upotrebu i novog digitalnog poreza koji se temelji na radu OECD-a.
Na taj način omogućili bismo da doprinosi država članica za sljedeće europske proračune ostanu na sadašnjim razinama.
Moram naglasiti da će instrument Next Generation EU u svakom slučaju biti strogo vremenski ograničen i izvanredan, kao što je izvanredna i aktualna kriza.
Prijedlog je sada pred vama.
On je rezultat intenzivnog rada Komisije i brojnih kontakata s kolegama u državama članicama i drugim europskim institucijama.
Dogovor između Europskog vijeća i Europskog parlamenta moramo postići što prije kako bismo imali vremena za potrebne ratifikacije u državama članicama.
Štoviše, neki nas pozivaju da počnemo s provedbom još ove godine.
Te pozive razumijem i podržavam.
Zato predlažemo i hitno pojačanje tekućeg višegodišnjeg financijskog okvira i proračuna za 2020. kako bismo omogućili veće rashode za koheziju, potaknuli dokapitalizaciju i povećali sredstva za vanjsko djelovanje, posebno za zapadni Balkan.
Neću stati dok sa svojim kolegama u Europskom vijeću i Europskom parlamentu ne postignem što brži dogovor o svim ovim prijedlozima.
Ovo je prijelomni trenutak za Uniju.
No ja nemam nikakve dvojbe.
Proteklih tjedana pokazalo se da postoji sve veća svijest o potrebi da zajedno ulažemo u opću europsku dobrobit te da tako izgradimo temelje za bolju budućnost sljedeće europske generacije.
Sve što želimo, možemo i ostvariti.
